Traži

Sveta Marija Bogorodica; Puccio Capanna, oko 1330. godine Sveta Marija Bogorodica; Puccio Capanna, oko 1330. godine  (© Musei Vaticani)

Vijesti iz života Crkve u Hrvatskoj

U Božjem djelu spasenja veliku je ulogu odigrala jedna žena, Isusova Majka

Neno Kužina - Zagreb

Na svetkovinu svete Marije Bogorodice, 1. siječnja, požeški biskup Antun Škvorčević poželio je vjernicima ono što Bog može ostvariti u njihovu životu ako ga stave na prvo mjesto. „Utjelovljenje nije bilo tek uzgredni izlet Sina Božjeg na zemlju, nego najveći zahvat kojim je Bog oslobodio čovjeka iz stanja u kojem mu je zakon krojio sudbinu zbog ranjenosti zlom i grijehom, posinio ga i omogućio da bude baštinik Sina Božjega, dionik božanskog života“. Naglasivši da je to „Božje djelo, ostvareno za nas u Isusu Kristu, stožer oko kojeg treba graditi naš osobni, obiteljski i narodni život“, požeški biskup podsjetio je sudionike slavlja kako je u tom djelu spasenja veliku ulogu odigrala jedna žena, Isusova Majka. Ustvrdio je da je ta činjenica izazovna za naše suvremeno društvo, u kojem se mnogo govori o ljudskim pravima, a onda i o pravima žena te o potrebi njihove zaštite. Upozorio je da će svako zauzimanje za ljudska prava ostati nedovoljno učinkovito ako ne bude u skladu s Božjim naumom o čovjeku, kao što je to slučaj s nekim ljudskim zakonima, konvencijama i deklaracijama. Govoreći o Svjetskom danu mira, koji je prije 52 godine uveo papa Pavao VI., biskup je nazočne upoznao s glavnim naglascima poruke pape Franje za ovu prigodu pod naslovom »Dobra politika je u službi mira«. Rekao je da Papa samim naslovom poručuje da se lošom politikom ne može graditi mir. Prema Papinom mišljenju dobra se politika ostvaruje onda kad se političari ne bave samima sobom i osobnim probitcima, nego s ljubavlju služe općem dobru građana. Istaknuo je kako to ima posebno značenje za Hrvatsku iz koje brojni mladi ljudi odlaze u inozemstvo u potrazi za radnim mjestom. Pozvao je nazočne neka ne dopuste da ih poroci političara obeshrabre i da već od prvog dana nove godine budu molitelji i djelatnici u prilog mira u svojim srcima, obiteljima, domovini i u cijelom svijetu.

Dubrovački biskup Mate Uzinić naglasio je da Crkva, dajući novi sadržaj i slaveći Majku Božju, nije zaboravila da je to i slavlje Nove godine. Zato je u to slavlje uklopila prekrasni starozavjetni blagoslov iz Knjige brojeva. Nema ništa bolje od toga da bi kao kršćani mogli nešto početi od blagoslova. Na kraju mise dobivamo blagoslov jer je to početak pretvaranja otajstva ljubavi, s kojom smo se susreli na misi, u našu svakodnevnicu. Mi ljudi imamo potrebu biti blagoslovljeni kako bismo postali blagoslov jedni za druge. Da bismo to postigli trebamo biti ljudi mira, ustvrdio je dubrovački biskup.

Na svetkovinu Marije Bogorodice presvetu euharistiju u splitskoj katedrali sv. Dujma služio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić. Upozorio je da nije dovoljno nekome zaželjeti mir i zdravlje u Novoj jer da je želja sama po sebi još uvijek valuta bez pokrića, nego da mi sami trebamo biti nositelji mira i zdravlja te Božjeg blagoslova jedni drugima.

„Na početku Nove godine zahvalni smo Mariji Bogorodici što je po Isusu donijela mir Božji ljudima, vremenima i narodima. On, pravi mironosac i ove godine želi osnažiti našu vjeru i zajedništvo donoseći darove blagoslova i mira. Primimo ga! Ugostimo ga i recimo mu da je On doista mir i čežnja naše duše“, potaknuo je u homiliji u katedrali sv. Stošije zadarski nadbiskup Želimir Puljić.  

Glavni služitelj zahvalne euharistije za proteklu kalendarsku godinu u katedrali svetog Jakova u Šibeniku biskup Tomislav Rogić istaknuo je kako vjernička duša, kad gleda unatrag, ima malo drukčije naočale za taj pogled. „On se prije svega vodi zahvalnošću za primljena dobročinstva, za sve darove kojima nas je Bog obasipao u protekloj godini. Puno tih darova i ne prepoznajemo jer ih smatramo normalnim, uzimamo zdravo za gotovo i mislimo da smo ih i onako morali dobiti. A nije tako. Dobili smo ih od Boga na dar, iz Božje ljubavi prema nama: i život, i vrijeme, i drage ljude i uspjehe koji su nas obradovali, ali i neuspjeh, i križeve – teškoće, možda i boli, poput križeva kojima nas je Bog odgajao i želio više privući k sebi. Sve dolazi iz Božje ljubavi i samo u Bogu ima svoj puni smisao“, poručio je šibenski biskup. Prisjetio se 10. godišnjice djelovanja Katoličke osnovne škole, susreta katoličkih obitelji Šibenskog gradskog dekanata, smrti četvorice umirovljenih svećenika te dviju sestara franjevki od Bezgrješne. 

„Vjera – znanje – iskustvo - O vrednovanju ne-mjerljivog“ tema je Katehetske zimske škole za vjeroučitelje osnovnih škola koja će se u organizaciji Nacionalnog katehetskog ureda HBK i Agencije za odgoj i obrazovanje održati 10. i 11. siječnja u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu i Osnovnoj školi Miroslava Krleže u Zagrebu. Prvoga dana škole presvetu euharistiju u 17.30 služit će predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić.

Danas je na gradskom groblju sv. Frane u Sinju pokopan član Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja fra Šimun Čugura koji je preminuo u franjevačkom samostanu u Omišu u 83. godini.

U hospiciju „Marija Krucifiksa Kozulić” u Rijeci, u 79. je godini preminuo član Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Emanuel Franjo Hoško. Pedagoški rad počeo je u Rijeci kao predavač opće i hrvatske crkvene povijesti na Franjevačkom filozofskom učilištu na Trsatu i Visokoj bogoslovnoj školi, odnosno Teologiji u Rijeci. Predavao je i na institutima Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu. U mirovinu odlazi kao redoviti profesor Sveučilišta u Zagrebu. U svojoj je Provinciji obnašao brojne dužnosti. Povezujući znanstveni rad i pastoralno djelovanje napisao je veliki broj znanstvenih radova i knjiga, članaka, priručnika i knjižica pastoralne tematike vezanih uz obiteljski život kršćanskih vjernika. Ostavio je duboki trag u pastoralu mladih, obitelji i intelektualaca. Posljednje godine provodio je pod okriljem Majke Božje Trsatske, u okruženju u kojemu se odvijao najveći dio njegova života. 

Fra Emanuel Franjo Hoško bit će pokopan u petak u 12 sati na Groblju Trsat. 

Ovdje možete poslušati zvučni zapis priloga
03 siječnja 2019, 19:32