Cerca

Vatican News
Hrvatski biskupi Hrvatski biskupi 

O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj

Unutarnja povezanost između Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

Vedran Šmitran - Zagreb

Zajedničko zasjedanje biskupa Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine održava se danas u sjedištu HBK u Zagrebu. Na tome tradicionalnom godišnjem susretu biskupa dviju biskupskih konferencija obrađuju se zajedničke teme: skrb za Hrvate u inozemstvu, za Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu, za prijevode i prilagodbe liturgijskih knjiga te zajedničke karitativne akcije poput Tjedna solidarnosti s Crkvom i ljudima u BIH.

Osvrnuvši se na zajednička zasjedanja biskupa, predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić u izjavi za Hrvatski katolički radio je rekao: Premda smo dvije biskupske konferencije u dvije države, mi ovim godišnjim okupljanjem pokazujemo neku unutarnju povezanost i potrebu da se barem jednom godišnje okupimo. No, sva naša zasjedanja su umrežena i delegatima koji sudjeluju na zasjedanjima biskupskih konferencija u BIH i Hrvatskoj.

Predsjednik BK BIH kardinal Vinko Puljić kazao je da drži vrlo važnim razgovor hrvatskih biskupa o inozemnoj pastvi, jer mnogi koji su iz BIH doselili u Hrvatsku, sada odlaze iz nje. Istaknuo je da je važno izgrađivati svijest o vlastitome identitetu i poticati narod da zna voljeti svoje korijene, zemlju i vjeru. Da se ne napušta ono za što su ginuli. Poručio je također da je važno ne opterećivati se kompleksom manje vrijednosti koji se nameće u javnosti. Na pitanje što Hrvatska može učiniti za Hrvate u BIH danas, kardinal je kazao da Hrvatska kao članica Europske unije treba jasno progovoriti kako bi Europa shvatila da Bosna i Hercegovina jest na svoj način tronožac te da je forsiranje građanske države protiv manjinskog naroda. U razgovoru za HKR kardinal Puljić osvrnuo se i na trenutačnu političku situaciju, nepovoljnu za Hrvate, rekavši: Prevažno je u ljudima buditi pouzdanje u Boga. Da shvate da je sve ljudsko nesigurno i varljivo. Umorili smo se od političke igre u javnosti i zamarajućih medijskih poruka. Nadam se da će upravo naša zajednička okupljanja s kojih ćemo slati pozitivne poruke ohrabriti ljude da ustraju u nadi.

Na poziv predsjednika Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog požeškog biskupa Antuna Škvorčevića, u božićnom ozračju te pred početak Svjetske molitvene osmine za jedinstvo kršćana, u Biskupskome domu u Požegi, 17. siječnja, održan je susret episkopa Srpske pravoslavne Crkve u Hrvatskoj i predstavnika Hrvatske biskupske konferencije.

Iz Srpske pravoslavne Crkve susretu su nazočili metropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije Perić, episkop gornjo-karlovački Gerasim Popović, episkop slavonski Jovan Ćulibrk, episkop dalmatinski Nikodim Kosović te episkop osječko-poljski i baranjski Heruvim Đermanović.

Uz domaćina, požeškog biskupa Antuna Škvorčevića, iz Hrvatske biskupske konferencije na susretu su sudjelovali njezin predsjednik zadarski nadbiskup Želimir Puljić, predsjednik Biskupske komisije HBK za dijalog sa Srpskom pravoslavnom Crkvom splitsko-makarski nadbiskup metropolit Marin Barišić, đakovačko-osječki nadbiskup metropolit Đuro Hranić te glavni tajnik HBK hvarski biskup Petar Palić.

Izrazivši dobrodošlicu, biskup Antun istaknuo je uvjerenje da je ovaj skup episkopa i biskupa susret, jer se na njemu ostvaruje ono raspoloženje koje sv. Pavao preporuča Kološanima. Apostol ih uvjerava, kako kod onih koji vjeruju u Krista više nema Grk – Židov, obrezanje – neobrezanje, barbar – skit, rob – slobodnjak, nego sve i u svima – Krist. Zatim nastavlja: „Zaodjenite se dakle – kao izabranici Božji, sveti i ljubljeni – u milosrdno srce, dobrostivost, poniznost, blagost, strpljivost te podnosite jedni druge praštajući ako tko ima protiv koga kakvu pritužbu! Kao što je Gospodin vama oprostio, tako i vi! A povrh svega – ljubav! To je sveza savršenstva. I mir Kristov neka upravlja srcima vašim – mir na koji ste pozvani u jednom tijelu! I zahvalni budite! (Kol 3, 11-15).

Episkopi i biskupi u razgovoru su istaknuli da je na javnoj sceni u Hrvatskoj velika količina negativnih stavova, zlonamjernih pristupa, bavljenja tuđim negativnostima, a prelaženja preko vlastitih, što razdvaja ljude, stvara nepovjerenje i udaljuje jedne od drugih. Sugovornici su se zauzeli za evanđeoska polazišta u međusobnim odnosima i djelovanju, ali i za zajedničke nastupe u našoj javnosti, kako bi ohrabrili vjernike da promiču zajedništvo, iznad svake nacionalne i političke isključivosti.

Episkopi i biskupi ovom su prigodom objavili i zajedničku Izjavu u kojoj su istaknuli kako ni jedna strategija, usmjerena protiv drugog čovjeka, naroda ili Crkve ne može biti uspješna, jer nije u skladu s Božjim naumom o čovjeku i njegovom pobjedom nad zlom i smrću, ostvarenoj u Isusovoj ljubavi na križu. Potpisnici Izjave spomenuli su se i teških stradanja srpskog i hrvatskog naroda te drugih građana Hrvatske tijekom nedavne prošlosti u ratnim sukobima, progonima i ubijanjima, uzrokovanima mržnjom. Svjesni smo da međusobnim optuživanjem, manipuliranjem povijesnom istinom, interpretacijom ratnih događaja za dnevno-političke svrhe, vrijeđanjima i ponižavanjima zbog pripadnosti određenoj naciji ili vjeri, ostajemo zarobljenicima prošlosti i gubitnicima u sadašnjosti. Zauzimamo se da se znanstveno istraži i argumentirano utvrdi istina o stradanju za vrijeme II. svjetskog rata i u vrijeme rata u Hrvatskoj od 1991. do 1995. kako bi se prestalo licitirati s brojem stradalih – ističe se u Izjavi, koju okupljeni episkopi i biskupi zaključuju molitvom da se na nama ostvari Isusova riječ: „Budite milosrdni kao što je Otac vaš milosrdan“ (Lk 6,36), da svojim praštanjem budemo veći od počinjenog zla koje nas je ponizilo, te bez osvetničkih misli i osjećaja mržnje u čistom pamćenju čuvamo spomen na naše nedužne žrtve, liječimo ranjene duše, promičemo povjerenje i razumijevanje među pojedincima i narodima i na taj način evanđeoskim putem postavljamo čvrste temelje boljoj i pravednijoj budućnosti u našoj domovini za svakog čovjeka.

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić primio je 19. siječnja u Nadbiskupskome dvoru akademika Velimira Neidhardta, novog predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – izvjestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

U pratnji akademika Neidhardta bio je dosadašnji predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić. U srdačnome razgovoru kardinal i akademici razmijenili su mišljenja o aktualnim društvenim pitanjima u Hrvatskoj, a akademik Neidhardt izvijestio je kardinala Bozanića o aktivnostima Akademije koje se planiraju provesti tijekom njegova četverogodišnjeg mandata.

Proročka dimenzija kršćanina u životu Crkve i društva – tema je 59. teološko-pastoralnog tjedna koji će se u organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održati od 22. do 24. siječnja 2019. godine u Međubiskupijskome sjemeništu na zagrebačkoj Šalati.

Tjedan će sutra u 9 sati otvoriti dekan zagrebačkoga KBF-a prof. dr. fra Mario Cifrak, a uvodno predavanje Crkva i kršćani između proroštva i konformizma održat će prof. dr. Josip Grbac. Nakon slavlja Euharistije, popodnevni dio program započet će u 14.30 sati, predstavljanjem zbornika u čast prof. dr. Josipa Oslića – prigodom 65. godine života – pod naslovom Religija između hermeneutike i fenomenologije.

Teološko-pastoralni tjedan znanstveni je i pastoralni skup teologa u promišljanju nad aktualnim temama koje dotiču život Crkve, s ciljem trajne izobrazbe i usavršavanja nositelja raznih službi i poslanja u Crkvi: biskupâ, prezbiterâ i đakona, redovnika i redovnica te vjernikâ laika. Skup je otvoren svima koji se zanimaju za navedene teme.

Mons. Ivan Mustać, po svom izuzetno angažiranom svećeničkom služenju poznati i među pukom omiljeni svećenik Zadarske nadbiskupije, župnik Župe sv. Stošije u Biogradu n/m, preminuo je danas, 21. siječnja, u 65. godini života i 40. godini svećeništva, u Kliničkoj bolnici Dubrava u Zagrebu, uslijed bolesti srca, nakon intenzivnog dvomjesečnog liječenja.

Rođen je 24. rujna 1955. g. u Privlaci, a za svećenika je zaređen 29. lipnja 1980. godine u Zadru. Djelovao je u župama Polača (1980.), Pristeg, Radošinovac (1981.), Benkovac, Korlat i Raštević (1990.) te župama Uznesenja BDM u Zadru i Sv. Šimuna i Jude Tadeja na Bokanjcu. Od 2006. do 2012. godine bio je župnik Katedralne župe sv. Stošije u Zadru, a od 2012. g. do preminuća župnik u Biogradu n/m. Među brojnim službama u Nadbiskupiji bio je dekan Benkovačkog i potom Zadarskog dekanata, a od 2001. do 2010. godine obavlja službu generalnog vikara Zadarske nadbiskupije. Kao bliski suradnik nadbiskupa Ivana Prenđe i predsjednik Organizacijskog odbora za doček sv. pape Ivana Pavla II. u Zadru – 2003. godine – mons. Mustać bio je nositelj organizacije dočeka pape Wojtyle kojega je i osobno neizmjerno volio, poštovao i njegove pastoralno-evangelizacijske smjernice slijedio. 

Ovdje poslušajte prilog: O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj
21 siječnja 2019, 16:07