Cerca

Vatican News
Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta 

Iz života Crkve u Hrvatskoj

Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta obilježen ispred zagrebačke katedrale

Neno Kužina - Zagreb

U nedjelju 27. siječnja Međunarodni je dan sjećanja na žrtve Holokausta. Komemorativni međuvjerski skup održan je danas ispred zagrebačke prvostolnice. Nazočili su najviši predstavnici Katoličke crkve u Hrvatskoj predvođeni zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem, židovske zajednice te predstavnici drugih vjerskih zajednica i udruga civilnog društva. Odluka da se ove godine Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta obilježi ispred zagrebačke katedrale veliki je iskorak ne samo u odnosima dviju vjerskih zajednica, katoličke i židovske, već je važnost još veća za najširu zajednicu.

Kaptolski trg ispred zagrebačke katedrale odlično je izabrana pozornica za takvu manifestaciju i pred oči javnosti stavlja jednu posve novu sliku, ruši stereotipe i napose optužbe o ksenofobičnosti i nacionalizmu Katoličke crkve u Hrvatskoj, ističe kolumnist Darko Pavičić. Posljednji pape inzistirali su upravo na snažnoj povezanosti „braće po vjeri” i „otaca u vjeri” kako su ih nazivali Ivan Pavao II. i Benedikt XVI., a papa Franjo redovito ističe svoje prijateljske odnose s rabinima i bliskost židovstvu.

U Zagrebu je danas završio 59. teološko-pastoralni tjedan koji je imao temu Proročka dimenzija kršćanina u životu Crkve i društva. „U vremenu u kojem se širi beznađe, pomanjkanje hrabrosti i konformizam s opravdanjem: »svi tako rade« ili »tako se oduvijek radilo«, potrebna je proročka snaga nade da se s većom predanošću i bez predrasuda, kao pojedinci i kao Crkva, zauzmemo za sadašnjost, težeći većem dobru koje svima koristi u životu Crkve i društva”, istaknuo je u pozdravu Veliki kancelar katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu kardinal Bozanić. Upitao je: „nije li i za nas nada baš središnja poruka koju nam je ostavio blaženi Alojzije Stepinac: »In te, Domine, speravi! U tebe se, Gospodine, uzdam!«. U toj kršćanskoj nadi, oslonjeni na Boga, trebamo i mi svatko na svom mjestu prihvatiti odgovornost za svoje vrijeme da bismo izvršili zadaću koju nam Bog daje. U brzojavu papi Franji istaknuta je duboka i zahvalna ljubav Crkve u hrvatskom narodu koji mu i ovom prigodom izražava svoju nepokolebljivu vjernost i odanost. U temi „Crkva i kršćani između proroštva i konformizma” prof. dr. Josip Grbac istaknuo je kako razvodnjeno kršćanstvo postaje prihvatljivije i simpatičnije, ali nastaje kao plod jeftinog konformizma trenutnim trendovima. Takvo kršćanstvo teško može ponuditi smisao života i na duge staze okreće se protiv samoga sebe. Ništa manja napast je, navodi prof. Grbac, u svođenju kršćanstva i vjere na promociju milosrđa i ljubavi, a pogotovo je danas aktualna ako se nauk pape Franje jednostrano promatra i interpretira, kao što to uglavnom čine mediji i skupine ili udruge kojima je relativizam jedina dogma. U suštini radi se o svođenju vjere i kršćanstva na čisti humanizam. Temeljno poslanje Crkve i njezinih djelatnika bilo bi promocija ljubavi, solidarnosti, empatije za sve koji su na rubu društva, smatra predavač. Nastavio je: ako želimo proročki djelovati, ne možemo se uljuljati u nekakvu „poeziju vjere”, ritualno kršćanstvo, liturgijski folklor. Mi u Hrvatskoj osjećamo se kao na „bojnom polju”. Bioetička pitanja, politika bez ljudskog lica, gospodarstvo isključivo profita na štetu dostojanstva čovjeka, traže od nas, modernih proroka, onu odlučnost proroka Ilije kada je u pitanje došao spoj vjere i morala. Pitajući se u čemu smo mi, kao Crkva, do sada proročki djelovali, prof. Josip Grbac je odgovorio: Bili smo proroci kada smo zdušno prihvatili i podržali uspostavu demokracije u Hrvatskoj, pojedinačno i kao zajednica, govorom i djelovanjem. Kada smo kroz cijelu našu nedavnu prošlost bili gotovo jedini koji su sustavno brinuli o našoj dijaspori. Kada smo jasno nastupili prije svih demokratskih izbora upućivanjem na vrijednosti koje je trebalo braniti i promovirati. Kada smo se opredijelili za definiciju braka u Ustavu, kada smo jasno naznačili nedostatke kurikularne reforme i Istambulske konvencije, kada smo se zalagali za slobodnu nedjelju. Djelovali smo proročki i kada smo, iako nedovoljno, ukazivali na probleme kao što su korupcija i nepravda u društvu. Proročki smo nastojali uspostaviti neke oblike ekumenizma, iako nismo naišli na adekvatan odgovor. Teološko-pastoralni tjedan bio je prigoda za mnoga saznanja i diskusije, te upoznavanje vrsnih predavača. Dubravko Turalija, Ivica Čatić, Ivan Bodrožić, Vanda Kraft Soić, Ivan Karlić, Ivan Macut, Stjepan Brebrić, Stjepan Baloban, Lidija Jagarinec, Neven Šimac, Ivica Pažin, Jadranka Garmaz, Valerije Vrček, Jasna Šego i Ivan Dodlek.

U utorak je u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu predstavljena knjiga „Nada koja ne postiđuje“ mons. dr. Ratka Perića, mostarsko-duvanjskog biskupa i apostolskog upravitelja trebinjsko-mrkanskog, posvećena zagrebačkom nadbiskupu blaženom Alojziju Stepincu. Povod je 120. obljetnica njegova rođenja i 20. obljetnica beatifikacije kardinala Stepinca. "U cijeloj knjizi jasno se osjeća duhovnost božanskoga Učitelja koji je vodio i prožimao blaženoga pastira i mučenika Alojzija. Zahvaljujem biskupu Periću na uloženu trudu i molitvi, na svakome susretu sa svećenicima, redovnicima i redovnicama te vjernicima laicima, kojima je iznosio ova svoja nadahnuća, misli i putokaze za život" kazao je kardinal Bozanić te dodao: "Jedno je jasno - ovakvu knjigu može napisati samo kršćanin i pastir koji istinski voli svoju Crkvu, svoj hrvatski narod i svakoga čovjeka po primjeru blaženog Alojzija Stepinca." Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić u svome je obraćanju istaknuo: „Čitava knjiga prožeta je i uobličena u načelo literarne ljepote, povijesne istine i dobrote kojom je uostalom zračio i život blaženoga Alojzija“. Izdvojio je dijelove knjige u kojima autor govori o zaručničkom dopisivanju i dogovaranju o ženidbi mladog Alojzija s Marijom Horvat, odgoju u Rimu i svećeničkom radu u Nadbiskupiji te napose Kardinalovom dubokom molitvenom životu, osjetljivoj savjesti, brizi za svećenike te pastoralnoj zauzetosti. Prof. dr. Jure Krišto istaknuo je onaj dio knjige u kojem autor rasvjetljuje manipulativni karakter montiranog Stepinčevog suđenja koji se, rekao je, može smatrati izvornim doprinosom historiografiji. Riječ je o krivotvorenom pismu od 18. svibnja 1943. koji je komunistički tužitelj uvrstio u sudski proces kao pismo zagrebačkog nadbiskupa Stepinca papi Piju XII. za koje je Stepinac, primivši ga u ruke, odlučno rekao: „to nije moje pismo“. Dr. Krišto naglasio je da je autor u knjizi znanstveno pristupio raskrinkavanju krivotvorenog pisma kazavši da se veliki doprinos mons. Perića nalazi u tome što je u pisanoj ostavštini prof. dr. Krunoslava Draganovića, koja se čuva u arhivu Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu, pronašao originalnu te ispravljenu i dopunjenu verziju krivotvorenog pisma koja nije identična onoj koja je korištena za vrijeme montiranog sudskog procesa protiv zagrebačkog nadbiskupa. U svojoj riječi biskup Perić ustvrdio je da su se u odnosu između Kardinala i Maršala odnosno Katoličke Crkve u Hrvatskoj i komunističkih vlasti sučelila dva svijeta, odnosno dvije države. „Civitas Dei - Božja država sa sustavom savjesti kao Božjega glasa i zakona u Kardinalu, i civitas terrena – zemaljska država bezbožne komunističke revolucionarne svijesti u Maršalu; odnosno Kraljevstvo bogoljublja i Božje istine i pravde u Stepincu i kraljevstvo sebeljublja, laži i lukavštine u Brozu. Ta je borba potrajala ne samo do fizičke smrti jednoga i drugoga, nego i nakon smrti obojice“, rekao je autor knjige. Uz mnogobrojnu publiku predstavljanju knjige nazočili su mons. Giuseppe Pinto, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj, brojni nadbiskupi i biskupi te predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović.

Ovdje poslušajte prilog: Iz života Crkve u Hrvatskoj
24 siječnja 2019, 16:59