Vijesti iz života Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina - Zagreb
Treće nedjelje došašća srca vjernika diljem Hrvatske bila su otvorena za braću u potrebi. Vukovarska župna crkva svetih Filipa i Jakova bila je mjestom završnog obilježavanja 25. obljetnice Hrvatskog Caritasa. Na Nedjelju Caritasa glavni služitelj presvete euharistije bio je predsjednik Hrvatskog Caritasa varaždinski biskup Josip Mrzljak s kojim su služili đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, ravnatelj Hrvatskog Caritasa mons. Fabijan Svalina, te drugi svećenici. „Caritas je ljubav. I tu je djelovanje Caritasa i u ovom našem vremenu. Bog upravo na taj način želi ući među nas, doći k nama pojedincima, u naše obitelji, u naše zajednice u kojima živimo. (…) I mi u Crkvi bismo danas trebali doći i pitati ‘Gospodine, a što je nama u Crkvi činiti da više upoznamo tebe, da možemo više biti svjedoci tvoje ljubavi ovdje u svijetu’? Svjesni smo da nismo uvijek učinili dosta i da trebamo činiti više. Svjesni smo također i svoje nedostatnosti, svoje grešnosti, svoje slabosti – i zato molimo Boga da bude s nama, da nam pomogne u svemu tome”, rekao je biskup Mrzljak. Primijetio je kako „u našoj domovini, u našoj takozvanoj kršćanskoj Europi, u ovome svijetu u kojem živimo – vidimo velike razdore među ljudima. Vidimo i veliki strah, mržnju, ratove, vidimo zlo koje se događa i onda dolazimo i pitamo ‘a što nam je činiti da se svega toga oslobodimo?’. I u našoj domovini Hrvatskoj oni koje smo izabrali, koji su na vlasti, trebaju se pitati ‘a što je nama činiti?’. A mi bismo, upravo u svjetlu Božje riječi rekli – donosite zakone koji su u biti isti s onim zakonima koje Isus donosi. To su zakoni ljubavi i poštovanja prema svakom čovjeku, poštivanje svetosti života, poštivanje svetosti obitelji. Učinite nešto da mnogi naši ne odlaze iz ove naše domovine.
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u župnoj crkvi sv. Benedikta u Blaškovcu služio je presvetu euharistiju i blagoslovio novopostavljena zvona. Istaknuo je radost što će ona odsad pozivati ljude na molitvu te svakog čovjeka podsjećati da u njegovom životu postoji Bog i da ga zove k njemu. „Samo u radosti i sreći koju daje Gospodin, u tom dubinskom zadovoljstvu, čovjek može naći pravi smisao svoga života“, rekao je kardinal. Na Radosnu nedjelju istaknuo je tri poziva: Prvi, da svatko misli na drugoga čineći korak od “ja” na “ti”. I to na drugoga koji je blizu, koji nam je povjeren i kojemu možemo pomoći. Drugi poziv se sastoji od davanja prednosti davanju nad uzimanjem. “Pitaj se što možeš dati od sebe i više misli na to nego na ono što možeš uzeti i primiti”, rekao je kardinal. Treći poziv se sastoji od davanja prednosti daru nasuprot imetku. “To su načela koja proizlaze iz Evanđelja”, naglasio je kardinal, a prenijela Hrvatska katolička mreža.
Đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit Đuro Hranić u svojoj božićnoj poruci navodi kako Isus sa sobom k nama dovodi i sve one za koje danas, u našem suvremenom svijetu, nema mjesta, koji nailaze na zatvorena vrata. Među njima su i djeca koja su poradi raznih okolnosti ostala bez roditeljskog doma. Socijalni radnici ih smještaju u domove za nezbrinutu djecu i mlade, poduzimajući sa stručnim suradnicima sve mjere kako bi se prevladale obiteljske teškoće i omogućio povratak djece u biološku obitelj. Kad povratak nije moguće ostvariti, pokušavaju im naći udomiteljsku obitelj ili, ostvare li se za to svi potrebni preduvjeti, roditelje usvojitelje. Prihvaćanje djeteta, ranjenoga zbog odvojenosti od biološke obitelji u vlastiti dom (ili više njih istodobno), ponuđeno ozračje obiteljskog sklada i topline, dragocjeno je svjedočanstvo kršćanske vjere i kršćanskog služenja Bogu, koji se rodio kao dijete za koje nije bilo mjesta u svratištu. U svjetlu božićnog otajstva ne možemo ostati ravnodušni ni prema sve nepovoljnijim demografskim kretanjima i biološkom starenju hrvatskoga naroda, ponajviše zbog naše zatvorenosti daru života, ali i različitim oblicima služenja, među kojima osobito ističem prihvaćanje duhovnog majčinstva i očinstva. Božićno nas otajstvo poziva da se oslobodimo vlastite komotnosti i sebičnosti, da snagom vjere iziđemo iz sebe, te da svoj život i svoj dom otvorimo djetetu Isusu, poručuje nadbiskup Hranić.
Na jučerašnju, Radosnu nedjelju riječki nadbiskup i metropolit Ivan Devčić obilježio je 18. godišnjicu svoje biskupske službe. U katedrali sv. Vida govorio je o radosti koju Bog daje čovjeku, radosti koja je duboka i koja istinski usrećuje. „Zbog toga ne smijemo biti neutješni, tugovati, biti bez nade, ali ni živjeti površno“, rekao je nadbiskup. U ime Crkve u Rijeci i cijele nadbiskupije, nadbiskupu je čestitao i zahvalio generalni vikar Riječke nadbiskupije mons. Emil Svažić. U Godini duhovnih zvanja istaknuo je skrb nadbiskupa Devčića za duhovna zvanja i riječko Bogoslovno sjemenište, ali i za Hospicij.
Požeški biskup Antun Škvorčević ističe da Nedjelja Caritasa, 16. prosinca, potiče „da provjerimo kakvim se raspoloženjem srca pripravljamo za Božić, posvećujemo li dovoljnu kršćansku pažnju siromašnima, starijima, bolesnima i osamljenima u našim župama“. Pojašnjava da valja trajno imati na umu izazovno pitanje sv. Pavla „Što imaš da nisi primio?“ i u skladu s njime oblikovati vlastito i zajedničko djelovanje. „Vjerujem da je marom karitativnih skupina župnih pastoralnih vijeća, od Međunarodnog dana siromaha, 18. studenoga, kako sam preporučio, već počelo predbožićno djelo služenja najmanjoj braći i sestrama među nama, te da je progovorilo naše suosjećajno srce i pokrenule se ruke plemenitosti i dobrote. Zauzetijim njegovanjem kršćanske kulture služenja braći u nevolji izbjeći ćemo zamke potrošačkog društva, koje advent i Božić pretvara u vrijeme grozničavog trgovanja i zbrajanja zarade, ostavljajući čovjeka u nemoći vlastite osame i siromaštva srca“.
Danas je na Gradskom groblju u Zadru pokopan svećenik Zadarske nadbiskupije, kanonik Stolnog kaptola sv. Stošije mons. dr. Pavao Kero, koji je preminuo u 79. godini. Gotovo pola stoljeća vodio je dragocjenu zbirku Stalne izložbe crkvene umjetnosti koja je prepoznata i u svjetskim razmjerima. Bio je i dirigent Središnjeg crkvenog gradskog zbora. Kao veliki poznavatelj glagoljice, koju je poštovao kao jedinstveno pismo, spasio je brojne stare glagoljske knjige. Zbog promicanja moralnih, humanih i kulturno-znanstvenih vrijednosti, dobio je razna priznanja i zahvalnice. Pastoralno je služio u župama Veli i Mali Iž, Polača, Radovin, Puntamika u Zadru, Silba, župe Bukovice, Briševo, Murvica, Kistanje i Dračevac Ninski.
U Zagrebu je u 81. godini preminuo pater Franjo Pšeničnjak, poznati voditelj duhovnih vježbi, stručnjak za ignacijevsku duhovnost, profesor teologije i bivši provincijal Hrvatske pokrajine Družbe Isusove. Među brojnim službama izdvajamo one rektora isusovačkog sjemeništa na Fratrovcu te učitelja novaka u Splitu. Bio je urednik časopisa Obnovljeni život te Glasnika Srca Isusova i Marijina.
