Traži

Kristovo rođenje; druga polovica XIV. stoljeća Kristovo rođenje; druga polovica XIV. stoljeća 

Kristovo rođenje - događaj koji je razdijelio povijest i odredio računanje godina

Vrijeme računamo od rođenja Isusa, koji je Krist, Sin Božji i sâm Bog. Posrijedi je povijesni i natpovijesni, teološki i kozmički događaj

Marito Mihovil Letica - Zagreb

Osamnaesta godina 21. stoljeća primakla se kraju. Posljednje odbrojava dane. Zanimljivo je pripomenuti da se periodizacija kulturne i političke povijesti gotovo redovito ne podudara s kalendarskim razdiobama na godine, desetljeća i stoljeća. Tako su mnogi skloni smatrati da je 21. stoljeće započelo 11. rujna 2001. kada se dogodio niz koordiniranih terorističkih napada na važne simbole gospodarske i vojne moći u Sjedinjenim Američkim Državama. No još je odveć rano govoriti da su upravo to ključni događaji koji određuju početak ovoga stoljeća.

Poteškoća je i u tome što povjesničari običavaju govoriti o ʺkratkome 20. stoljećuʺ, koje je završilo otprilike desetljeće prije rujna 2001. Okončano je godine 1990. rušenjem Berlinskoga zida nakon čega je uslijedio slom gotovo svih komunističkih režima u Europi. A za početak 20. stoljeća često smatraju godinu 1917. kada je Amerika ušla u Prvi svjetski rat, kojim događajem je započelo stoljeće dominacije SAD-a. Komunisti su početak ne samo 20. stoljeća nego i ʺnajnovijega dobaʺ, kako su znali govoriti, vidjeli također u 1917. godini; ali nisu uzimali u obzir mrsku im Ameriku, nego Rusiju kao domovinu Oktobarske revolucije. Ipak se za početak 20. stoljeća među povjesničarima najčešće uzima godina 1918., kada je završio Prvi svjetski rat.

Za razliku od ʺkratkoga 20. stoljećaʺ, čije je trajanje svedeno na sedamdesetak godina, povjesničari govore o ʺdugome 19. stoljećuʺ, koje se proteže na gotovo 130 godina: od 1789., koju je obilježila Francuska građanska revolucija, pa sve do, kako je maloprije rečeno, kraja Prvoga svjetskog rata.

Ne bismo smjeli zanemariti ni prijepor oko pitanja kada je kalendarski započelo 21. stoljeće: 1. siječnja 2000. ili 1. siječnja 2001.? To se pitanje ne tiče povijesti, nego matematike, kronologije te, u posve određenome smislu, informatike. Naime, u simboličkom je smislu ovo stoljeće i ujedno novo tisućljeće započelo 2000. godine jer je početna brojka 1, koja se odnosi na tisuće godina, zamijenjena brojkom 2, a tri devetke u godini 1999. čarobno su se u ponoć posljednjega dana te godine pretvorile u zaokruženu, s trima ništicama zapisanu brojku 2000. Ususret toj godini informatičari su strahovali da će doći do posvemašnjega kolapsa računalnih sustava jer će programi s dvoznamenkastim zapisom godina biti zbunjeni prijelazom od 99 na 00. To se, srećom, nije dogodilo.

Važno je pritom uvidjeti sljedeće: ako je treći milenij započeo 1. siječnja 2000., analogno je drugi milenij započeo 1000. godine, a prvi milenij je također, tim unatražnim slijedom, trebao početi godinom koja završava ništicom, a to bi bila nekakva ʺnulta godinaʺ. Ali govoriti o takvoj godini matematički je nedosljedno i posve besmisleno. Jer nema ʺnulte godineʺ koja bi dijelila vrijeme prije Krista od vremena poslije Krista. Kao što iz posljednjega dana stare godine neposredno prelazimo u prvi dan nove, tako je svijet iz posljednje godine prije Krista prešao u prvu godinu po Kristu (pri čemu tu posljednju godinu prije kršćanske ere označavamo kao 1. godinu prije Krista). Ako ne možemo govoriti o ʺnultoj godiniʺ – možemo i trebamo govoriti da je Kristovo rođenje nulti događaj u povijesti, pri čemu atribut ʺnultiʺ, jasno je to nama kršćanima, ne smijemo razumijevati kao ʺništičniʺ ili ʺnepostojećiʺ – nego upravo suprotno: kao početni, ishodišni, od kojega sve počinje i prema kojemu se sve odmjerava i ravna.

Vratimo se prijeporu oko pitanja koje je godine započelo novo tisućljeće. Dotični je prijepor na osobit način pomirio sveti papa Ivan Pavao II., uvevši Crkvu u treći milenij na način da možemo govoriti o blagom prijelazu, a ne o prijelomu. Veliki jubilej 2000 godina od Kristova rođenja započeo je u božićnoj noći 1999. otvaranjem ʺSvetih vrataʺ bazilike sv. Petra u Vatikanu. Vrata su ostala otvorena nešto duže od godine, do 6. siječnja 2001., kada ih je Papa simbolički zatvorio do sljedeće jubilejske godine.

Kada se u bivšemu komunističkom sustavu povijest dijelila na vrijeme ʺprije nove ereʺ i ʺnakon nove ereʺ, tada su komunistički moćnici neizričito i nemoćno priznavali da tzv. ʺnova eraʺ ili ʺnaša eraʺ započinje Kristovim rođenjem. Bilo je među komunistima zamisli da se godine broje od 1917., ali se od toga odustalo ponajviše zato što im neuspjeli pokušaj uvođenja protukršćanskoga kalendara Francuske revolucije nije pružao ohrabrenje u takovrsnim nastojanjima zabacivanja svega prethodećeg. Podsjetimo se: u Francuskoj je 5. listopada 1793. uveden tzv. ʺgrađanski kalendarʺ koji se otklonio od gregorijanskoga kalendara, od kršćanske ere i kršćanske tradicije. Ishodište jakobinskoga kalendara Francuske revolucije, od kojega se počela računati građanska ʺnova eraʺ, bio je osnutak Republike 22. rujna 1792. Taj je dan bio na jesensku ravnodnevnicu, čime se simbolično izražavala proklamirana ravnopravnost i jednakost svih građana. Mjeseci su bili u vezi s godišnjim dobima, poljodjelstvom i meteorološkim uvjetima: nova godina započinjala je ʺmjesecom berbeʺ (ʺvendémiaireʺ), a slijedili su ʺmjesec magleʺ (ʺbrumaireʺ), ʺmjesec mrazaʺ (ʺfrimaireʺ), ʺmjesec snijegaʺ (ʺnivôseʺ) itd. Budući da se takva maglovita razdioba građanske godine pokazala nepraktičnom i među pukom neprihvaćenom, Napoleon je, nakon što je 1805. okrunjen za cara, vratio u uporabu kršćanski, gregorijanski kalendar s nadnevkom 1. siječnja 1806.

Vrijeme računamo od rođenja Isusa, koji je Krist, Sin Božji i sâm Bog. Posrijedi je povijesni i natpovijesni, teološki i kozmički događaj. Nebo je kao nikada do tada zamilovalo i poljubilo zemlju. Taj se nebeski cjelov, očinski i kozmički, iskazao u spasonosnom rođenju Krista, koji je ušao u ljudsku povijest, posvetio ju, soteriološki zakrilio i eshatološki ponio prema ispunjenju.

ʺMir i milost Gospodina našega Isukarsta budi vazda s vami. Amen. / Od rojen′ja Isukarstova u pűti godišće parvo nakon tisuća i pet sat…ʺ, napisao je Marko Marulić, završivši ʺJudituʺ, pred sâm Uskrs godine Gospodnje 1501. Vrijeme je odmjerio od ʺrojen′ja Isukarstova u pűtiʺ, tj. od rođenja Isusa Krista u tijelu.

Poštovane slušateljice i poštovani slušatelji Vatikanskoga radija, na dobro vam došla godina 2019. od rođenja Bogočovjeka Isusa Krista! Sretna Vam nova godina!

Ovdje možete poslušati zvučni zapis priloga
30 prosinca 2018, 18:43