Vijesti iz života Crkve u Hrvatskoj

Neno Kužina - Zagreb

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u nedjelju je posvetio župnu crkvu Uzašašća Gospodnjega u zagrebačkom naselju Sloboština. Podsjetio je na to kako je   župa uspostavljena na dan rođenja bl. Alojzija Stepinca 8. svibnja 1980. godine ali da je dugo trebalo čekati da bi se postavio temeljni kamen. Tumačeći značenje liturgijskih gesti obreda posvete crkve, kardinal je posebno istaknuo središnju važnost oltara za sakralni prostor što sam obred posvete i pokazuje jer se glavnina odvija upravo oko oltara. “Crkve katoličke nema bez oltara. Nema je bez euharistije i bez svećenika koji po mandatu Crkve i Isusovoj želji vrše svetu službu”. „Ova se crkva najprije rodila u vašim srcima, željama i molitvama.  To je ta živa Crkva koja je žudila za svojom crkvom, a dok se crkva gradila, zajednica je rasla i jačala”, rekao je nadbiskup.

Kapucin fra Bono Zvonimir Šagi u nedjelju je proslavio 60. obljetnicu svoga svećeništva. Dijamantnu misu slavio je u kapucinskoj crkvi Presvetog Trojstva u Varaždinu u zajedništvu s provincijalom Hrvatske kapucinske provincije svetog Leopolda Bogdana Mandića fra Jurom Šarčevićem i drugim svećenicima. U homiliji jubilarac je zamolio oprost, od najmanjih do najstarijih, od 1961. otkako je na službi u Varaždinu, do danas. „Uvijek moram misliti kako sam ja samo oruđe u Božjim rukama za vas. Svećenik je samo službenik Božji što je ljudima dan. I dalje se moj život s Gospodinom kreće, a Bog me je odabrao i poslao za vas i ja sam s vama i trudit ću se koliko god mogu“, rekao je fra Bono vjernicima. U svojoj zahvali provincijal Šarčević spomenuo je i kako je fra Bono u provinciji obnašao sve službe koje jedan redovnik može obnašati, a poglavar je bio ukupno 15 godina odnosno 5 mandata. „To je bilo vrijeme nakon Koncila kada su mnogi redovi i mnoge družbe doživljavale različite krize, a zahvaljujući fra Boni naša provincija nije imala velikih lomova niti velikih gubitaka. Fra Bono je ono što je bilo duh Koncila na neki način pretočio u dokumente, ne samo konstitucije našega reda, nego i u statut Provincije i to je neki pravilnik koji regulira odnose među braćom da se oni mogu odvijati po pravu. Isto tako, ono što je njegova zasluga na osobit način je izrada ekonomskog statuta kojega mi kapucini imamo već gotovo 40 godina, a što sada Crkva preko svoje Kongregacije za ustanove posvećenog života traži od svih redovnika i redovnica. „Fra Bono je prije svega bio redovnik, kapucin, a onda druga odrednica njegova života jest ta da je bio svećenik, župnik, pastoralac, teolog, osobito pastoralni teolog i plodni pisac. Bio je i još uvijek jest, kritički analitičar i smijemo tako reći, kršćanski sociolog. U jednom nedavnom intervujuu rekao je da se nije htio odreći pastoralnog rada i u toj rečenici može se sažeti sve ono što je on činio“, poručio je provincijal Šarčević, a prenijela IKA.

Sisački biskup Vlado Košić blagoslovio je 3. studenoga u Unčanima „bijeli križ istine“ u spomen na 355 ubijenih hrvatskih domoljuba u Drugom svjetskom ratu i poraću iz četrnaest mjesta na području župa Divuša i Gvozdansko. U kapeli Krista Kralja i Sv. Ane predvodio je misu zadušnicu, poručivši  kako je dostojni ukop i grob osnovno naravno ljudsko pravo svakog čovjeka, a „mi kršćani želimo i da se možemo na tim grobovima pomoliti za vječni život pokojnika“. „Zato smatram da nisu utemeljene optužbe koje dolaze s nekih adresa kako smo mi necivilizirani zato što navodno uzvisujemo poraženu vojsku u Drugom svjetskom ratu. To nije istina! Mi nikog ne uzvisujemo i nikakvoj se ideologiji ne klanjamo, nego jednostavno ljudima koji su poginuli dajemo osnovno ljudsko poštovanje koje im pripada i kao vjernici i katolici imamo pravo i dužnost za njih se moliti, riječi su biskupa Košića.

U Župi Gospe od Ružarija u Preku na otoku Ugljanu u subotu je obilježena 90. godišnjica smrti domaćeg sina, dubrovačkog biskupa Josipa Marčelića. Svečano misno slavlje predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić, a propovijedao dubrovački biskup Mate Uzinić. Mons. Marčelić, duhovni velikan Crkve u Hrvata bio je dubrovački biskup 34 godine. Bio je glavna podrška i pomoć bl. Mariji Petković i neslužbeni suutemeljitelj Družbe Kćeri milosrđa.  „Don Stanko Lasić, autor kratkog životopisa biskupa Marčelića piše da je on „zračio plemenitošću, ljubavlju, nesebičnošću i učenošću. I dodaje ono što je svojstveno sv. Pavlu, da je označio jedno vrijeme i na nj utjecao, ističući da je snaga narodnog jedinstva i zalog njegove opstojnosti“, rekao je mons. Uzinić. Druga sličnost sa sv. Pavlom je pedeset pastirskih poslanica Marčelića „u kojima je taj revni i učeni biskup tumačio Evanđelje Isusa Krista kao profesor, dakle znanstveno utemeljeno i kao zauzeti pastir koji je vodio računa o situaciji onih koji su mu povjereni. Te se poslanice odlikuju jasnoćom, kratkim rečenicama, čestim usporedbama iz života. Razumljive su svim slojevima društva, odišu evanđeoskim duhom, imaju pred sobom stvarne ljude s konkretnim problemima i teškoćama, utemeljene su na Svetom pismu“. „Moram priznati“, nastavio je biskup Uzinić, „da me osobno impresionira dar koji je imao biskup Marčelić za uočiti potencijal poziva koji je u sebi nosila bl. Marija Propetog; da on starac biskup uočava jednu malu djevojčicu, otkriva profinjenost njenih ideja, misli, darova i onda jednako profinjeno prati taj poziv, tom pozivu pomaže da se razvije, da izraste, da Mariji koju je otkrio i pratio, pomogne da odgovori na poziv koji Bog ima s njom, da ona sama dođe do odgovora na taj poziv, ponizno priznajući da je to njezin, a ne njegov poziv“. „Stojeći pred vama kao nasljednik biskupa Marčelića i diveći se njegovoj pastirskoj službi, htio bih i sam biti poput njega. Možda se i vama u vašim zvanjima javlja sličan osjećaj. Ali mi ga ne možemo imitirati“, rekao je dubrovački biskup, podsjetivši na misao pape Franje iz njegove pobudnice o svetosti. „Postoje svjedočanstva koja su korisna i poticajna, ali nismo stvoreni zato da imitiramo nekoga drugoga, jer bi nas to čak moglo dovesti do toga da se udaljimo od jedincatog i točno određenog puta koji Gospodin za nas čuva“. Prigodnu riječ uputila je provincijalka s. Emila Barbarić, a nadbiskup Puljić podsjetio je na veličinu sv. Ivana Pavla II. koji je beatificirao Mariju Propetoga.