Beta verzija

Cerca

Vatican News
Naslovnica knjige Andree Agutija  "Filozofija religije" Naslovnica knjige Andree Agutija "Filozofija religije"  

Osvrt na knjigu talijanskoga teologa Andree Agutija "Filozofija religije"

Filozofija religije razmatra vezivanje čovjeka s Bogom

Marito Mihovil Letica - Zagreb

ʺ… rano je kršćanstvo odlučno i smiono izvršilo svoj izbor i svoje pročišćenje time što se odlučilo za Boga filozofâ, protiv bogova religijâ. Kad bi se pojavilo pitanje kojem bogu odgovara kršćanski Bog, možda Zeusu ili Hermesu, ili Dionisu, ili kojem drugom, odgovor je glasio: ni jednomu od svih njih. Ni jednomu od bogova kojima se molite, već jedino onomu kojemu se ne molite, onom Najvišemu o kome govore vaši filozofi.ʺ

Čuli smo ulomak iz knjige ʺUvod u kršćanstvo: predavanja o Apostolskom vjerovanjuʺ koju je točno prije pedeset godina napisao teolog Joseph Ratzinger, budući papa Benedikt XVI., a tadašnji redoviti profesor za dogmatiku na Katoličkome teološkom fakultetu Sveučilišta u Tübingenu i član Papinske teološke komisije.

Dospijevamo pred pitanje u kakvome su odnosu filozofija i religija. Na to složeno i višeaspektno pitanje odgovor nudi filozofija religije, filozofijska disciplina koja proučava čovjekovu vezanost i odnos s transcendentnim, bezuvjetnim, apsolutnim – s Bogom. U filozofiji religije imamo poći od samoga religioznog fenomena, od onoga što je u tom fenomenu najneodređenije i najuniverzalnije, a to može biti samo apsolutno, koje za kršćane jest Bog. Filozofija religije razmatra vezivanje čovjeka s Bogom – što i jest izvorni smisao latinske riječi ʺreligioʺ – a ta je veza i povezanost važna, nužna i sudbonosna za čovjekovu egzistenciju.

Je li religija zadovoljavajući odgovor na čovjekovu potrebu za transcendentnim, onostranim i vječnim? Je li religija iskustvo svetog? Je li religija pogled na svijet? Ili je religija sve to zajedno? Kakvu razumsku prihvatljivost pokazuje religiozno vjerovanje? Možemo li i, ako je odgovor potvrdan, kako možemo pomiriti postojanje dobroga i svemogućega Boga s prisutnošću zla i patnje u svijetu? Donosi li religijski zahtjev za istinom sukobe ili se iskazuje opravdanom težnjom? Koji je smisao ʺpovratka religijiʺ u našemu društvu zahvaćenom sve većom sekularizacijom? Odgovore na ta i brojna druga pitanja izlaže knjiga ʺFilozofija religije: povijest, teme, problemiʺ, objavljena 2017. u Zagrebu, u okrilju Kršćanske sadašnjosti. Autor je talijanski teolog Andrea Aguti, koji poučava filozofiju religije na Sveučilištu u Urbinu te je izvanredni docent na Sveučilištu u Trentu.

U uvodu autor napominje da je tijekom povijesti filozofijske misli tema religije uvijek bila predmetom zanimanja jer religija nudi odgovore na temeljna pitanja o čovjeku i njegovoj egzistenciji, poput pitanja postoji li neka viša i apsolutna sila o kojoj ovisi naša sudbina, zatim ima li život smisla, je li razumno nadati se životu u onostranosti. Takva se pitanja prije ili poslije pojavljuju u umu svakoga čovjeka te je zadaća filozofije razmišljati, i to sustavno, o odgovorima što ih nudi religija, kaže Andrea Aguti i nastavlja:

ʺTema religija postala je u moderno doba, osobito u zapadnjačkoj kulturi, problematična, jer je predmet kojim se bavi – zvali ga mi ʹBogʹ, ʹbožanskoʹ, ʹsvetoʹ, ʹtranscendentnoʹ… – postupno gubio na očitosti, sve do toga da su, danas, sve rašireniji stavovi poput ateizma ili religioznoga indiferentizma, koji su u prošlim vremenima, uglavnom, bili u manjini. Na tu promjenu utjecali su mnogi čimbenici: suvremeni religijski sukobi koji su relativizirali svojatanje istine neke određene religije; proces sekularizacije koji je redimenzionirao javnu dimenziju religije, a onda i njezinu sposobnost da u kulturnom smislu oblikuje individualni i kolektivni život; znanstveni pogled na svijet koji se emancipirao od metafizičkih pitanja i u određenim slučajevima religiji uspješno osporio tumačenje stvarnosti; propitivanje premisa koje su tradicionalno vodile izgradnju neke filozofijske teologije. Povijesno razdoblje u kojem je tema religije naveliko problematizirana, i u kojem se dogodila nezabilježena diferencijacija filozofije i teologije, ujedno je razdoblje u kojem se rađa filozofija religije, odnosno studijska disciplina koja si postavlja za zadaću razumsko promišljanje o religiji.ʺ

Knjiga se sastoji od šest poglavlja kojih su sadržaji naznačeni naslovima u obliku pitanja: ʺŠto je filozofija religije?ʺ, ʺŠto je religija?ʺ, ʺMože li se religiozno vjerovanje razumski opravdati?ʺ, ʺPostoji li Bog i kakva je njegova narav?ʺ, ʺAko Bog postoji, odakle zlo?ʺ, ʺPostoji li jedna istinita religija?ʺ.

S obzirom na četvrto poglavlje, koje podastire odgovore na pitanje ʺPostoji li Bog i kakva je njegova narav?ʺ, valja reći da cilj nije dokazati da Bog postoji i proniknuti u Njegovu bît, čak kada bi to bilo moguće kao što to biva s dokazivanjima i otkrićima u matematici, fizici i kemiji – nego cilj čovjeka vjernika jest da svoj život uskladi s tom istinom koju prihvaća vjerom. Naš Bog postoji i On je ʺBog Abrahama, Izaka i Jakovaʺ i ujedno ʺBog filozofâʺ i stoga ne treba odbacivati te različite pristupe jednom i jedinom Bogu, ne treba ih suprotstavljati kao što je to u svojemu gorljivom fideizmu činio filozof i teolog, matematičar i znanstvenik Blaise Pascal odbacujući ʺBoga filozofâ i učenjakâʺ. Treba uvidjeti da religiozna vjera koja se odriče filozofije zalazi u nepostojano znanje, fideizam i pseudo-mistiku, a filozofija koja omalovažava Božju objavu čini od religije misaoni sustav što se iscrpljuje u moralizmu ili psihologizmu, ili pak u racionalizmu i ontologizmu koji naravnom razumu pripisuju ono što je moguće spoznati samo u svjetlu vjere i prihvaćanjem objavljenih, nadnaravnih istina. Čovjek vjernik vlastitom egzistencijom treba prihvatiti i potvrditi Božje postojanje, životnim opredjeljenjem pokazati u koga vjeruje i komu je s pouzdanjem povjerio svoju sudbinu.

Knjiga ʺFilozofija religijeʺ namijenjena je ponajprije studentima filozofije i teologije, ali i drugoj zainteresiranoj javnosti, posebice iz područja srodnih humanističkih i društvenih znanosti. Knjiga objedinjuje kontinentalni i analitički (angloamerički) pristup religiji, imajući u vidu doprinose koje obje impostacije mogu pružiti filozofiji religije. Osobita vrijednost knjige očituje se u njezinoj obuhvatnosti i sustavnosti te uspjelom nastojanju da se velika i složena pitanja religioznog iskustva izlože prikladnom metodom i jasnim tumačenjima. Nepridržane pohvale talijanskomu autoru i hrvatskomu nakladniku.

Ovdje poslušajte prilog: Osvrt na knjigu talijanskoga teologa Andree Agutija "Filozofija religije"
11 studenoga 2018, 15:01