Cerca

Vatican News
Kardinal Augustin Bea Kardinal Augustin Bea 

Augustin Bea promicatelj jedinstva i odnosa Crkve i židova

Kardinal Bea u drugim kršćanima prepoznao braću, a ne pogane; doprinio priznanju da kršćanstvo ima židovske korijene i prestanku optuživanja židova kao "bogoubojica"

Adriana Masotti, Ivica Hadaš - Vatikan 

Prije nekoliko dana, 16. studenog, obilježena je 50. obljetnica smrti kardinala Augustina Bee, nadbiskupa, njemačkog isusovca i bibličara, koji se smatra pokretačem ekumenizma i židovsko-kršćanskoga dijaloga u Katoličkoj Crkvi. Preminuo je 16. studenoga 1968. godine u Rimu, u 87. godini života.

Kardinal Bea je bio prvi predsjednik Tajništva za promicanje jedinstva kršćana koje je osnovano 1960. godine i čiji je bio promicatelj u okviru pripremnih radova Drugog vatikanskog koncila. Isticao je da su podjele čovječanstva najdublje i najteže na vjerskom području. Zalagao se za jedinstvo među kršćanima i naglašavao providonosnu priliku Koncila koji je doprinio jedinstvu.  

Sudjelovao je u pripremi različitih dekreta poput onoga o vjerskoj slobodi i onoga o ekumenizmu. Pedesetih je godina prošloga stoljeća, kardinal Bea suosjećao sa svojim njemačkim narodom koji je bio podijeljen, i u kojem su kršćanske konfesije nastojale raditi zajedno na društvenom području i obnoviti Europu dajući svoj doprinos kao ujedinjena strana – istaknula je u razgovoru za našu radijsku postaju Saretta Marotta, znanstvenica  Katoličkog sveučilišta u Louvainu i naglasila – Kardinal je bio svjestan potreba vremena, ali i potreba vjere.

Zajedno sa svetim papom Ivanom XXIII., kardinal Bea je prepoznao u drugim kršćanima braću, a ne pogane, jer krštenje sve nas čini članovima jedne Kristove Crkve. Drugo je pak važno pitanje za Crkvu bilo pitanje Židova koje su kršćani optužili za bogoubojstvo – rekla je Saretta Marotta i ponovila iskustvo Elia Toaffa, rimskog rabina, koji je svjedočio da je kardinal osjećao teret zla koje su njemački nacisti učinili Židovima i zato je htio nešto učiniti kako bi to koliko toliko popravio.

Jedna od kardinalovih želja ostvarila se kasnije u deklaraciji Drugog Vatikanskog koncila 'Nostra aetate' – rekla je Saretta Marotta i objasnila – To nije bilo lako jer je prilikom odobrenja ta deklaracija dobila 1763 glasa za i 250 protiv. Kako bi postigao svoj cilj dokument je morao nadvladati prepreke i protivljenja, čak i u koncilskoj komisiji, i one arapskog svijeta koji je optuživao koncilsko zasjedanje da izdaje politički dokument kojim podupire cionizam. Dokument je izišao upravo zahvaljujući osobnom zalaganju kardinala Bee protiv kojega su kružile razne optužbe kako bi ga prikazale pristranim u odnosu prema Židovima.

Deklaracija 'Nostra aetate' predstavljala je potpunu novost i zaokret u odnosima između Crkve i Židova – rekla je Saretta Marotta i dodala – Crkva je priznala da kršćanstvo ima židovske korijene, te je koncil zaustavio kršćanske optužbe Židova za 'bogoubojstvo', i to dobrim dijelom zahvaljujući kardinalu Bei. Deklaracija se proširila i na druge religije, osobito na islam, a kardinal Bea nikada nije odustao od spajanja tradicije i inovativnosti, što je osiguralo Crkvi da ne prekine s prošlošću, nego nastavi uz prirodni napredak i osuvremenjenje u vjernosti evanđelju – zaključila je Saretta Marotta.

20 studenoga 2018, 18:39