Uključivanje izbjeglica na tržište rada
Martina Prokl Predragović - Zagreb (JRS)
Jedan od ključnih koraka integracije izbjeglica je pronalaženje posla i osiguravanje financijske samostalnosti osoba pod međunarodnom zaštitom, što je ključno za njihovo uključivanje u zajednicu, čime se, zapravo postiže trostruki efekt: brže uključivanje izbjeglica u društvo, racionalno raspolaganje sredstvima namijenjenim pomoći toj populaciji, ali i ne manje važno, rješavanje, barem dijela problema kroničnog nedostatka radne snage, što je postao jedan od gorućih problema u Republici Hrvatskoj.
Isusovačka služba za izbjeglice (JRS) kontinuiranim aktivnostima, tečajevima hrvatskog jezika, susretima izbjeglica i poslodavaca, pružanjem podrške i savjetovanjem u Centru za integraciju izbjeglica SOL ulaže trud i napore u proces uključivanja izbjeglica na tržište rada, što je već urodilo plodovima na korist izbjeglica, poslodavaca i lokalne zajednice – istaknuo je ravnatelj JRS-a Tvrtko Barun, u ponedjeljak 29. studenog, u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca gdje je održana prezentacija mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje „Osposobljavanje na radnom mjestu“ , s naglaskom na uključivanje migrantske populacije na tržište rada. Uvodno je nazočne pozdravila Anny Brusić, direktorica Udruge malih i srednjih poduzetnika HUP-a te istaknula kako ovim povodom želi poduzetnicima koji do sada nisu bili upoznati s ovom problematikom pokazati na koji način sustav integracije funkcionira u našoj zemlji, s nadom u poboljšanje svih segmenata implementacije ove mjere koji još nisu dovoljno dobro razrađeni.
Patricija Kezele je u ime Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prezentirala mjeru „Osposobljavanje na radnom mjestu“ pri čemu je poseban fokus stavila na osobe s međunarodnom zaštitom – one kojima su priznati azil i supsidijarna zaštita u RH. Ukupno je za 650 ljudi u proteklih 12 godina odobrena supsidijarna zaštita, a trenutno ih je u RH manje od navedenog s obzirom da se migracije neprestano događaju i da se svi pripadnici ove populacije ne zadržavaju isključivo u Hrvatskoj. Osobe s azilom izjednačene su s hrvatskim državljanima, te imaju jednaka prava na tržištu rada. Jezične barijere najveća su prepreka, istaknula je Kezele, budući da je bez tumača i pevoditelja teško provesti prijavu u evidenciju, savjetovanje i ostale usluge. Uočena barijera su i kulturološke razlike – s obzirom da nemaju sve kulture jednak odnos prema radu i institucijama te ne razumiju na jednak način kulturne obrasce zemlje u koju dolaze, potrebna je posebna edukacija i sustavni pristup kako bi se ova ograničenja premostila.
Nazočnima se s prezentacijom svog iskustva korištenja mjere „Osposobljavanje na radnom mjestu“ obratio i Pavo Ćorluka, vlasnik Sanatorija Ćorluka i predsjednik Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi HUP-a, koji je istaknuo neke prednosti korištenja mjere u procesu integracije izbjeglica, koje su ujedno korisne i za društvo u cjelini, kao što su: stjecanje vlastitih prihoda, integracija u društvo i rasterećenje državnog proračuna. Naglasio je i važnu ulogu koju je JRS – Isusovačka služba za izbjeglice imala prilikom filtriranja i odabira kandidata među zainteresiranim azilantima za poslodavce. „Osnovno znanje hrvatskog jezika vrlo je važno za početak rada i predstavlja prvu i najveću barijeru koja se i dalje teško nadilazi. Neophodna je i kontinuirana promocija mjere među azilantima – stjecanje radnog mjesta preduvjet je dobre integracije za osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita. Također važna je i promocija mjere među poslodavcima kako bi se razriješile postojeće predrasude. Moje iskustvo je pozitivno – smatram da većina migranata želi raditi, a mi poslodavci i cijelo društvo – mediji, civilne udruge i ostali dionici procesa moramo se potruditi da im osiguramo uvjete za to.“ – zaključio je Ćorluka. Dom za starije i nemoćne osobe Sanatorij Ćorluka, koji djeluje i kao ustanova za zdravstvenu njegu, prvi je hrvatski poslovni subjekt koji je realizirao mjeru Hrvatskog zavoda za zapošljavanje “Osposobljavanje na radnom mjestu”, s naglaskom na uključivanje migrantske populacije na hrvatsko tržište rada. Petero migranata koji su dobili azil u Republici Hrvatskoj posljednjih šest mjeseci uspješno rade kao pomoćno osoblje u njihovoj kuhinji, u kojoj se dnevno pripremi i do 200 obroka. Prolaze kroz proces osposobljavanja na radnome mjestu, nakon čega će zasnovati radni odnos te se tako nadaju novom i kvalitetnom životu u Hrvatskoj, koju su već zavoljeli kao novu domovinu.