Pater Tvrtko Barun DI prilikom prezentacije mjera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje migranata Pater Tvrtko Barun DI prilikom prezentacije mjera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje migranata 

Uključivanje izbjeglica na tržište rada

Sanatorij Ćorluka prvi je hrvatski poslovni subjekt koji je realizirao mjeru Hrvatskog zavoda za zapošljavanje “Osposobljavanje na radnom mjestu”, s naglaskom na uključivanje migrantske populacije na hrvatsko tržište rada

Martina Prokl Predragović - Zagreb (JRS)

Jedan od ključnih koraka integracije izbjeglica je pronalaženje posla i osiguravanje financijske samostalnosti osoba pod međunarodnom zaštitom, što je ključno za njihovo uključivanje u zajednicu, čime se, zapravo postiže trostruki efekt: brže uključivanje izbjeglica u društvo, racionalno raspolaganje sredstvima namijenjenim pomoći toj populaciji, ali i ne manje važno, rješavanje, barem dijela problema kroničnog nedostatka radne snage, što je postao jedan od gorućih problema u Republici Hrvatskoj.

Isusovačka služba za izbjeglice (JRS) kontinuiranim aktivnostima, tečajevima hrvatskog jezika, susretima izbjeglica i poslodavaca, pružanjem podrške i savjetovanjem u Centru za integraciju izbjeglica SOL ulaže trud i napore u proces uključivanja izbjeglica na tržište rada, što je već urodilo plodovima na korist izbjeglica, poslodavaca i lokalne zajednice – istaknuo je ravnatelj JRS-a Tvrtko Barun, u ponedjeljak 29. studenog, u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca gdje je održana prezentacija mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje „Osposobljavanje na radnom mjestu“ , s naglaskom na uključivanje migrantske populacije na tržište rada. Uvodno je nazočne pozdravila Anny Brusić, direktorica Udruge malih i srednjih poduzetnika HUP-a te istaknula  kako ovim povodom želi poduzetnicima koji do sada nisu bili upoznati s ovom problematikom pokazati na koji način sustav integracije funkcionira u našoj zemlji, s nadom u poboljšanje  svih segmenata implementacije ove mjere koji još nisu dovoljno dobro razrađeni.

Patricija Kezele je u ime  Hrvatskog zavoda za zapošljavanje  prezentirala mjeru „Osposobljavanje na radnom mjestu“ pri čemu je poseban fokus stavila na osobe s međunarodnom zaštitom – one kojima su priznati azil i supsidijarna zaštita u RH. Ukupno je za 650 ljudi u proteklih 12 godina odobrena supsidijarna zaštita, a trenutno ih je u RH manje od navedenog s obzirom da se migracije neprestano događaju i da se svi pripadnici ove populacije ne zadržavaju isključivo u Hrvatskoj. Osobe s azilom izjednačene su s hrvatskim državljanima, te imaju jednaka prava na tržištu rada. Jezične barijere najveća su prepreka, istaknula je Kezele, budući da je bez tumača i pevoditelja teško provesti prijavu u evidenciju, savjetovanje i ostale usluge. Uočena barijera su i kulturološke razlike – s obzirom da nemaju sve kulture jednak odnos prema radu i institucijama te ne razumiju na jednak način kulturne obrasce zemlje u koju dolaze, potrebna je posebna edukacija i sustavni pristup kako bi se ova ograničenja premostila.

Nazočnima se s prezentacijom svog iskustva korištenja mjere „Osposobljavanje na radnom mjestu“ obratio i Pavo Ćorluka, vlasnik Sanatorija Ćorluka i predsjednik Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi HUP-a, koji je istaknuo neke prednosti korištenja mjere u procesu integracije izbjeglica, koje su ujedno korisne i za društvo u cjelini, kao što su: stjecanje vlastitih prihoda, integracija u društvo i rasterećenje državnog proračuna. Naglasio je i važnu ulogu koju je JRS – Isusovačka služba za izbjeglice imala prilikom filtriranja i odabira kandidata među zainteresiranim azilantima za poslodavce.  „Osnovno znanje hrvatskog jezika vrlo je važno za početak rada i predstavlja prvu i najveću barijeru koja se i dalje teško nadilazi. Neophodna je i kontinuirana promocija mjere među azilantima – stjecanje radnog mjesta preduvjet je dobre integracije za osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita. Također važna je i promocija mjere među poslodavcima kako bi se razriješile postojeće predrasude. Moje iskustvo je pozitivno – smatram da većina migranata želi raditi, a mi poslodavci i cijelo društvo – mediji, civilne udruge i ostali dionici procesa moramo se potruditi da im osiguramo uvjete za to.“ – zaključio je Ćorluka. Dom za starije i nemoćne osobe Sanatorij Ćorluka, koji djeluje i kao ustanova za zdravstvenu njegu, prvi je hrvatski poslovni subjekt koji je realizirao mjeru Hrvatskog zavoda za zapošljavanje “Osposobljavanje na radnom mjestu”, s naglaskom na uključivanje migrantske populacije na hrvatsko tržište rada. Petero migranata koji su dobili azil u Republici Hrvatskoj posljednjih šest mjeseci uspješno rade kao pomoćno osoblje u njihovoj kuhinji, u kojoj se dnevno pripremi i do 200 obroka. Prolaze kroz proces osposobljavanja na radnome mjestu, nakon čega će zasnovati radni odnos te se tako nadaju novom i kvalitetnom životu u Hrvatskoj, koju su već zavoljeli kao novu domovinu. 

Ovdje poslušajte prilog: Uključivanje izbjeglica na tržiše rada
31 listopada 2018, 19:03