O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj

Vedran Šmitran - Zagreb

Tajnik Svete Stolice za odnose s državama nadbiskup Paul Richard Gallagher doputovao je u utorak, 9. listopada, u Zagreb, gdje su ga u Međunarodnoj zračnoj luci „Franjo Tuđman“ među ostalima dočekali zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giuseppe Pinto, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić te veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici Neven Pelicarić – izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

U sklopu trodnevnoga posjeta Hrvatskoj nadbiskup Gallagher jučer (10. listopada) se u popodnevnim satima u Apostolskoj nuncijaturi susreo s predstavnicima drugih vjeroispovijesti u Republici Hrvatskoj.

Prenijevši svima srdačne pozdrave pape Franje, nadbiskup je istaknuo nužnost dijaloga među religijama, i to u službi općeg dobra. U neumornom učenju pape Franje, ekumenski i međureligijski dijalog obično se uvrštava u kategoriju susreta, kao poticaj za izgradnju mostova, a ne zidova. Za Papu dijalog prijateljstva ne podrazumijeva ništa površno niti je stvar puke pristojnosti. Riječ je o „nužnom uvjetu za mir u svijetu i zato je to obveza za kršćane kao i za ostale vjerske zajednice“ (Evangelii gaudium 250) – istaknuo je tajnik Svete Stolice za odnose s državama, dodavši kako je Hrvatska pogodno tlo za produbljivanje dijaloga prijateljstva koji različite vjerske zajednice mogu koristiti u stvaranju međusobnih odnosa temeljenih na uzajamnom povjerenju, dijeljenju i solidarnosti.

Nadbiskup Gallagher potom je posjetio Hrvatsko katoličko sveučilište na kojemu je održao predavanje „Dvadeset godina od ratifikacije Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima“.

Okupljene je pozdravio veliki kancelar Sveučilišta kardinal Josip Bozanić, izrazivši zadovoljstvo što upravo mons. Gallagher, kao uvaženi stručnjak i najodgovornija osoba u Državnom tajništvu Svete Stolice za to područje, govori o ovoj važnoj temi. Kardinal je podsjetio na stoljetne odnose Svete Stolice i Hrvatske, istaknuvši da su u prošlom stoljeću, nakon raspada Austro-Ugarske monarhije u kojoj su ti odnosi bili uređeni konkordatom, tijekom postojanja obaju jugoslavenskih režima odnosi između Crkve i države bili i ostali neriješeni. To mentalno nasljeđe od vremena do vremena, kroz pitanja pojedinaca, zna ponovno izbiti u našoj javnosti. Stoga je korisno i dobro, u otvorenom dijalogu i međusobnom poštivanju, a u brizi za cjelovit duhovni i materijalni razvoj čovjeka i svega hrvatskog društva, nerazjašnjena pitanja glede toga područja temeljitije i stručnije proučiti, uspoređujući iskustva drugih zemalja, posebno onih koje su nama bliže po kulturološkoj tradiciji – istaknuo je u svome pozdravu zagrebački nadbiskup.

Govoreći u svome izlaganju o ugovorima potpisanima između Svete Stolice i Republike Hrvatske, nadbiskup Gallagher istaknuo je da su ovi ugovori bili prethodnica nizu ugovora između Svete Stolice i drugih zemalja bivše Jugoslavije (Slovenije, Bosne i Hercegovine). Oni su, također, jasan znak ustavne obnove, usmjerene uspostavljanju demokratskoga uređenja, koju su u posljednjoj četvrtini prošloga stoljeća poduzele mnoge države, osobito u jugoistočnoj Europi.

Pojašnjavajući potom smisao Ugovora o gospodarskim pitanjima, kazao je kako ih treba čitati na nešto iznijansiraniji način nego što bi to moglo dopustiti isključivo praktično tumačenje, budući da nije riječ samo o prijedlogu bilateralnoga rješenja problema koji se pojavio između strana – konkretno o pitanju crkvene imovine – u nastojanju da se povrati stanje prije komunističkog razdoblja, nego još više o pokušaju primjene načela koja odražavaju poimanje života i povijesti, na kojima počiva naša zajednička uljudba. U tome je smislu nadbiskup posebno naveo dva članka Ugovora o gospodarskim pitanjima: 9. članak koji se odnosi na uvrštavanje svećenika, redovnika i redovnica u državni mirovinski sustav te 12. Članak koji govori o uključivanju pogodnih mjesta za izgradnju novih crkvi i crkvenih zgrada potrebnih za bogoštovlje i pastoralni rad u planove razvoja gradova i naselja. Ugovor predstavlja jasno zakonodavno opredjeljenje hrvatske Vlade, koje, usprkos formalnom karakteru i prolaznosti normativnih propisa, u političkom smislu potvrđuje da je cilj institucionalnoga poslanja Crkve opće dobro društva – a da bi se takav cilj postigao, ona mora pribjeći ne samo duhovnim, nego i materijalnim sredstvima – zaključio je tajnik Svete Stolice za odnose s državama.

Budući da je u utorak (9. listopada) u Zagrebu započelo 57. redovno plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije, okupljeni biskupi danas – zadnjega dana zasjedanja – susreli su se s tajnikom Svete Stolice za odnose s državama koji je potom otputovao u Đakovo, na večerašnju proslavu 10. obljetnice utemeljenja Đakovačko-osječke crkvene pokrajine. Potom je održana konferencija za novinare o o točkama i zaključcima zasjedanja.

Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, domaćin nedavno održanoga nacionalnog susreta obitelji, istaknuo je da je to ove godine bio najveći događaj Crkve u Hrvatskoj, za koji je rekao da nije završio nego treba biti novi početak, jer je obitelj trajna tema kojom se svi trebaju baviti. Najavio je da će idući nacionalni susret obitelji biti u Ludbregu 2021. godine, a okvirna tema će biti „Starije osobe i međugeneracijska solidarnost“.

Predsjednik Hrvatskoga Caritasa varaždinski biskup Josip Mrzljak najavio je proslavu 25. obljetnice djelovanja Hrvatskog Caritasa pod tim imenom, a najavio je i obilježavanje Nedjelje Caritasa, 16. prosinca, kao i pokretanje sustava E-Caritas, koji će od 1. siječnja 2019. godine omogućiti sustavno digitalno praćenje svih aktivnosti Caritasa.

Biskupi su na zasjedanju dogovarali susrete u sklopu pohoda ad limina od 11. do 17. studenoga u Rimu. Uz susret s Papom i predstavnicima pojedinih dikasterija Svete Stolice, naši će biskupi slaviti liturgijska slavlja u rimskim bazilikama te u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima. Odgovarajući na pitanje što očekuje od pohoda, biskup Mrzljak je kazao da će u odnosu na cijeli svijet hrvatski biskupi na susretima u Rimu moći reći da kod nas još uvijek postoji čvrsta vjera, koja je možda tradicionalna i koju treba pretvoriti u osobnu vjeru, što je zadaća Crkve. Idemo s dobrom slikom o Crkvi u Hrvatskoj, ali i sa svim njezinim nedostacima kojih svugdje ima – rekao je varaždinski biskup.

Jučer (10. listopada) u podne, točno sa zvukom gričkoga topa i uz otkucaj zvona crkve Sv. Katarine i grkokatoličke crkve Sv. Ćirila i Metoda, uslijedila je svečanost otkrivanja spomen-ploče na mjestu postojanja nekadašnjega prvog kapucinskog samostana u Zagrebu.

Događaj je upriličen kao svojevrsni uvod u obilježavanje visokog jubileja – 400. obljetnice dolaska kapucina u Zagreb i gradnje njihova samostana na zagrebačkom Gornjem gradu (Griču). Ovaj visoki jubilej bit će obilježen Međunarodnim znanstvenim simpozijem koji će se 12. i 13. listopada održati u Nadbiskupskom pastoralnom institutu u Zagrebu, kao i završnim liturgijskim slavljem koje će 28. listopada, u crkvi Sv. Leopolda u zagrebačkoj Dubravi predvoditi kardinal Josip Bozanić.