Cerca

Vatican News
Izbjeglice u postupku integracije Izbjeglice u postupku integracije 

Izbjeglice kao doprinos društvenom i gospodarskom razvoju

Pruži li se izbjeglicama stvarna prilika za kvalitetnu integraciju, nisu ovisne o institucionalnoj pomoći, niti teret za zemlje domaćine

Martina Prokl Predragović - Zagreb (JRS)

 Uz učenje hrvatskog jezika, Isusovačka služba za izbjeglice u svom Centru za integraciju izbjeglica „SOL“ nastavlja susrete izbjeglica i poslodavace te sudjeluje u procesu posredovanja u pronalaženju posla i prekvalifikaciji. Tako je još jedan u nizu ovakvih susreta okupio poslodavce iz područja građevine koji su u potrazi za radnom snagom, osobe koje su dobile azil u RH te Obrtničko Učilište. Sve s ciljem provođenja mjere osposobljavanja na radnom mjestu s ciljem stjecanja javne isprave o osposobljenosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Na ovaj način već je dio ljudi osposobljen za poslove pomoćnog kuhara, dok ovih dana kreće i program prekvalifikacije za njegovateljice koji će omogućiti zapošljavanje većeg broja žena izbjeglica te njihovo obrazovanje u području za kojim postoji velika potreba na tržištu rada.

Izbjeglice se često percipira gotovo isključivo kao tehnološki zaostale osobe, ovisne o humanitarnoj i socijalnoj pomoći što ih čini teretom za zemlje domaćine. No, Isusovačka služba za izbjeglice, svjedočeći drugačijim i vrlo pozitivnim situacijama, snažno zagovara stajalište da izbjeglice, pruži li im se stvarna prilika za kvalitetnu integraciju, nisu ovisne o institucionalnoj pomoći, niti teret za zemlje domaćine. U prilog tome, osim vlastitog iskustva svakodnevnog rada s izbjeglicama i posredništva u zapošljavanju, govore i neka opsežna istraživanja.

Primjerice, projekt "Humanitarne Inovacije" kojeg provodi Sveučilište Oxford od 2012. godine istražuje ulogu inovacija, tehnologije i privatnog sektora u pomoći izbjeglicama, kao zajednicama ljudi u potrebi. Činjenica je da su izbjegličke zajednice i kampovi često suočeni s infrastrukturnim problemima, pojedince i skupine potiče da sami popune praznine u dostupnosti javnih dobara, pri čemu su spremni izaći iz okvira svog formalnog obrazovanja i struke te vrlo brzo primjeniti nova konkretna znanja. Također, sličan drugi europski projekt, u kojemu je sudjelovalo 14 organizacija iz različitih zemalja analizirao je razne čimbenike koji utječu na iskorištavanje potencijala izbjeglica na europskom tržištu rada. Od 297 intervjuiranih izbjeglica zaposlenih u zemljama domaćinima, gotovo svi su imali završen neki stupanj formalnog obrazovanja, od čega je njih čak 63% imalo završen studij (viša ili visoka stručna sprema), a čak 4/5 intervjuiranih radilo je u struci u zemljama porijekla. Uzimajući u obzir ovu statistiku te pretpostavku da se radi o pojedincima koji su snažno motivirani za početak novog života pa tako i karijere, možemo zaključiti da izbjeglice imaju velik potencijal za doprinos tržištu rada zemalja domaćina.

Suvremeni demografski trendovi u Europi pokazuju da će do 2050. godine broj starijih od 65 godina činiti 28.1 % ukupnog stanovništva EU (za usporedbu, 2004. taj udio bio je 16.5%), što dramatično povećava potrebu za radnom snagom. Situacija u Hrvatskoj ovih dana, stupanj zapošljivosti izbjeglica te nedostatak radne snage domaćeg stanovništva, iseljavanje uzrokovano ekonomskim čimbenicima, jednako kao i dolazak izbjeglica iz ratom pogođenih područja, to također potvrđuje.

Iako je pravo na rad tražiteljima azila i azilantima zajamčeno međunarodnim aktima i propisima EU, u mnogim europskim zemljama to pravo je zbog predrasuda i administrativnih prepreka teško ostvarivo. Stoga je kao prvi korak za iskorištavanje radnog potencijala izbjeglica potrebno prilagoditi politike, prakse i propise, ali i ono što je ponekad najteže - stavove poslodavaca. Iskustvo Isusovačke službe za izjbjeglice pokazalo je da pružanje prilike nekome tko je u potrebi može biti višestruko korisno. Od samih početaka, Isusovačka služba za izbjeglice zapošljava azilante kao prevoditelje. Oni su se pokazali kao visoko motivirani radnici i vrijedni članovi tima, dok su istovremeno popunili nedostatak prijeko potrebnih prevoditelja za arapski i farsi jezik, kao deficitarnih zanimanja u trenutnoj situaciji u Hrvatskoj.

Iako su prisiljeni otići bez ičega i dolaze u zemlje čiji jezik ne govore i kulturu ponekad ne poznaju te im je u prvim trenucima potrebna pomoć i od države i od društva, ne smijemo zabraviti da izbjeglice sa sobom donose brojne vrijednosti -  svoje obrazovanje, iskustva, sposobnosti, ali i izuzetnu motivaciju za radom i novim početkom. Otvorimo li svoja vrata i ukažemo milosrđe kao prvi korak u integraciji, otvaramo mogućnost da istinski obogaćujemo jedni druge – međusobnom komunikacijom, interakcijom, znanjima i kulturom. Time odgovaramo i na poziv pape Franje, koji naš kršćanski odnos spram izbjeglicama definira kroz četiri glagola: prihvatiti, zaštititi, promicati i integrirati. 

Ovdje poslušajte prilog: Izbjeglice kao doprinos društvenom i gospodarskom razvoju
10 listopada 2018, 18:51