Iz života Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina - Zagreb
Ususret Svjetskom danu misija Crkva u Hrvata poziva na euharistijsko klanjanje. Organiziraju ga Papinska misijska djela u suradnji s Povjerenstvima za mlade. Prijatelji misija pozvani su da se danas uključe u zajedničku molitvu za misije i misionare moleći u svojoj obitelji misijsku krunicu. Pozvani su na sudjelovanje na misi i klanjanje pred Presvetim oltarskim sakramentom u svojim župama.
„Caritas pred izazovom siromašne Crkve za siromašne“. Pod tim je naslovom u Nadbiskupskom domu u Rijeci održana Kulturna tribina u povodu obilježavanja 25 godina ustanovljenja i djelovanja Hrvatskog Caritasa. O tome što Caritas znači Crkvi i što čini, kako tumačiti papu Franju kad govori o siromašnoj Crkvi koja pomaže siromasima govorili su zamjenica ravnatelja Hrvatskog Caritasa Suzana Borko, profesor na Teologiji u Rijeci dr. Nikola Vranješ, ravnatelj Caritasa Krčke biskupije mons. Ivan Milovčić, te mons. Nikola Uravić i s. Marija Faustina Kovačević, bivši ravnatelj i nova ravnateljica Caritasa Riječke nadbiskupije. Riječki nadbiskup Ivan Devčić kazao je: „Imamo razloga biti zadovoljni s ovim što smo do sada učinili, ali neka ova obljetnica bude poticaj da činimo još više pomažući najpotrebnijima“. Suzana Borko je istaknula kako je nacionalna institucija zadužena za koordinaciju 17 biskupijskih Caritasa koji obuhvaćaju oko 1500 župa. Pred izazovima vremena u kojem živimo potrebno je stalno isticati koliko je važno biti zajedno, naglasila je mr. Borko. Dr. Vranješ rekao je kako samo Crkva siromašna duhom, koja je oslonjena na Boga, može evangelizirati, prenositi njegovu poruku. Dodao je da siromaštvo nije samo materijalni nedostatak, postoje i drugi oblici siromaštva kao što su duhovno, kulturno, društveno, intelektualno, emocionalno, a Crkva je pozvana na sve njih odgovoriti i ponuditi pomoć ljudima u potrebi. To je poruka pape Franje. „Biti bogat nije po sebi loše, ali loše je ako bogatstvo postaje opsesija, ako se u tom bogatstvu zaboravlja na druge“, podsjetio je dr. Vranješ. Mons. Milovčić pojasnio je kako Caritas nije samo ustanova, nego svi mi, članovi Crkve. Mons. Uravić predstavio je petnaestak programa kojima pomoć stiže bolesnima, nemoćnima, siromašnima, djeci i obiteljima te u sve župe Nadbiskupije. Spomenuo je Dom „Sveta Ana“ za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja i hospicij „Marija Kozulić“ čiji je utemeljitelj Riječka nadbiskupija. Na području Nadbiskupije djeluju i Kuća utočišta sestara milosrdnica, Prihvatilište za beskućnike i Socijalna samoposluga. Uključivanje mladih volontera u programe Caritasa i jačanje karitativnog djelovanja u župama neki su od prioriteta djelovanja ove nadbiskupijske ustanove, naglasila je s. Faustina Kovačević. U sljedećih mjesec dana ovakve tribine bit će održane u svim metropolijskim središtima u Hrvatskoj.
Požega je svečano proslavila sv. Tereziju Avilsku, zaštitnicu katedrale, grada i Katoličke gimnazije. Misno slavlje predvodio je hvarski biskup Petar Palić, u zajedništvu s mjesnim biskupom Antunom Škvorčevićem, đakovačko-osječkim nadbiskupom i metropolitom Đurom Hranićem, umirovljenim nadbiskupom Marinom Srakićem, srijemskim biskupom Đurom Gašparovićem te svećenicima Požeške biskupije. »U uzburkanim vremenima 16. stoljeća naša sv. Terezija Avilska nije se izgubila, s najjačom vjerom odrekla se površnosti i ravnodušnosti te živjela duboko povezana s Bogom, uvjerena da je samo on njezinom srcu dostatan. Iskusila je njegovu blizinu i pronašla u njoj svoj smisao i puninu. Papa Pavao VI., uzdignut na oltar svetosti, proglasio ju je 1970. godine prvom ženom naučiteljicom Crkve. Neka ona bude učiteljicom i našim katoličkim školama te moli za sve vas, dragi učenici, da se nitko od vas ne izgubi u suvremenim lutanjima, ne povjeruje zlu, koje na različite načine želi pomračiti vašu plemenitost i dobrotu, čistoću i svetost«, istaknuo je u svom pozdravu biskup Škvorčević. „Čovjek duboko u sebi čezne za Bogom. I sam Bog čezne za čovjekom; i tu je čežnju položio i u nas ljude. Isus Krist, pravi Bog i pravi čovjek, pokazuje pravu Božju čežnju za čovjekom, ali i čovjekovu čežnju za Bogom“, istaknuo je u homiliji biskup Palić. Nastavio je, „ako želimo u svom vjerskom životu ponovno probuditi čežnju, onda moramo učiti na temelju iskustva Izraelaca o duhovnosti pustinje. Pustinja je mjesto smrti, ali i mjesto života. Pustinja je mjesto pobune protiv Boga, ali i mjesto novih odluka. Pustinja je mjesto prianjanja uz božanstva, ali i mjesto sjećanja na prvu ljubav. Možda i mi u svom srcu možemo stvoriti mjesto za pustinju, prostor za nadu, za svoje snove i za ono što je u životu bitno. Mnogo puta nas Bog vodi upravo kroz pustinju, da bismo osjetili i prepoznali kako ponovno počinje rasti novost života. Isusove riječi su poziv da imamo povjerenje u njegovu ljubav, da ju u svom životu prihvatimo i svjedočimo i dijelimo drugima. Životni primjer sv. Terezije, duboko kontemplativne i djelotvorne, potiče nas da svakodnevno posvetimo vrijeme molitvi, toj otvorenosti prema Bogu, da ga vidimo, da pronađemo njegovo prijateljstvo, a time i pravi život“, riječi su propovjednika.
Udruga „Svehrvatski grob - groblje mira" koja ima za cilj da se svim ratnim žrtvama na ovom našem prostoru izrazi poštovanje i javno prizna ljudsko dostojanstvo, koje im je bilo oduzeto, uputila je apel. U njemu se ističe „kako svako društvo treba osjećati moralnu obvezu da pokopa svoje mrtve. Ipak treba uvijek voditi računa da do ozdravljenja društva neće doći ako se kod ratnih stradanja traži samo krivce, a zaboravi ili zanemari žrtve; spirali zla onda nikad kraja. Svako civilizirano društvo ima i osjeća obvezu osigurati i štititi pravdu na način da zločin bude kažnjen, a svakoj žrtvi da se oda dužno poštovanje. Državne ustanove trebaju budno bdjeti nad tim. To je njihova zadaća. Crkva pak nema zadaću izgoniti pravdu na taj način da traži kažnjavanje svakog zločina, ali je njezina obveza da neprestano ističe poštovanje prema svakoj žrtvi“, stoji uz ostalo u apelu kojeg potpisuje predsjednik Udruge, gospićko-senjski biskup u miru Mile Bogović.
