Vatikan: Sastanak o dobrovoljnom povratku izbjeglica u Siriju i Irak
Cecilia Seppia, Ivica Hadaš - Vatikan
U dvorani Ivana Pavla II. na Papinskom sveučilištu Urbaniana u Rimu, 14. rujna je završio sastanak o humanitarnoj krizi u Siriji i Iraku koji je organizirao Dikasterij za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja, a na njemu se okupilo 50 katoličkih karitativnih organizacija, predstavnici mjesnih biskupskih konferencija, crkvenih ustanova i vjerskih zajednica, te apostolski nunciji u Siriji, Iraku, Libanonu i Turskoj kako bi prije svega, narodima koji su rastrgani sukobima, iskazali Papinu solidarnost.
To je vojska ljudi i sredstava, te je dobro da se susretnu jer svi smo pod istom zastavom, onom Crkve – rekao je monsinjor Segundo Tejado Muñoz, dotajnik Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja i nastavio – Dobro je da se međusobno upoznaju, da se međusobno vide, te da mogu zajedno razmotriti ciljeve koje će si postaviti. Nemamo već unaprijed spremnu ideju o tome koji bi cilj trebao iznjedriti taj susret. To će proizaći iz dijaloga s mjesnom Crkvom, a zatim ćemo izraditi i proračun, naznačit ćemo prioritete za budućnost i pokušati promicati bratski i djelotvorni sklad.
Posebno je razmišljanje ove godine posvećeno stvarnim mogućnostima dobrovoljnog povratka raseljenih unutar svojih zemalja, i izbjeglica u zajednice odakle potječu – rekao je monsinjor Tejado i dodao – To je zaista novost ove godine i to nam je pitanje jako na srcu. Prethodnih smo se godina mnogo usredotočili na humanitarnu pomoć putem različitih organizacija i Caritasa jer je u to vrijeme bilo potrebno nahraniti i smjestiti ljude. Sve je bilo usmjereno prema tome.
Ove godine ćemo na zasjedanju koje organizira odjel za migrante i izbjeglice pri Dikasteriju za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja, razgovarati o ratu koji završava, nadamo se, jer to se nikad ne zna, i o povratku onih koji se nalaze u Jordanu, Libanonu i Turskoj – istaknuo je monsinjor Tejado i kazao – Mnogo se govori o povratku ljudi u mjesta iz kojih su pobjegli. Dakle, jedno će zasjedanje čitavo biti posvećeno tom problemu. Nadam se da će biti zanimljivih razmišljanja kako bi organizacije shvatile da moraju pomoći tom procesu; što činiti, kako primjenjivati svoje projekte povratka i shvatiti o čemu je riječ na političkoj, međunarodnoj i diplomatskoj razini. Mnogo je ljudi koji se žele vratiti, ali potrebna im je pomoć.
Srž je susreta na Urbaniani izvještaj za 2017. i 2018. godinu pod naslovom „To ste učinili meni”, o tome kako su crkvene ustanove odgovorile na iračku i sirijsku humanitarnu krizu, a izradila ga je Moira Monacelli iz Međunarodnog Caritasa. Na temelju prikupljenih podataka želimo dati konkretne odgovore, provoditi karitativno djelovanje, ali i liječiti materijalne i duhovne rane s ljubavlju i duhovnim vodstvom – objasnila je autorica izvještaja – Od 2014. godine crkvena je mreža izdvojila više od milijardu dolara za sedam zemalja koje su uključene u sukobe i pomogla više od 4 milijuna ljudi. Samo od 2017. na 2018. godinu sredstva su se povećala preko 500 milijuna dolara. To svjedoči o stalnom i raširenom zauzimanju crkvene mreže.
Zamislimo samo da više od 5.800 ljudi radi na tom polju i više od 8.300 dobrovoljaca surađuje s redovnicima, redovnicama i svećenicima koji svaki dan rade sa žrtvama te krize – napomenula je Moira Monacelli i dodala – Crkvena mreža djeluje na više polja, a posebnu pažnju daje obrazovanju, zdravlju, psiho-socijalnoj potpori, te ovih posljednjih godina gleda na budućnost prema većoj stabilnosti i osiguravanju sredstava za život kako bi se obiteljima dala veća stabilnost, nove mogućnosti za rad i osposobljavanje mladih ljudi.
Sudionike je sastanka u audijenciju primio papa Franjo koji ne prestaje upozoravati i apelirati za ljubljenu Siriju i narode koji su pogođeni ratom. Posljednji put Papa je apelirao prije nekoliko dana. Ponovo je upozorio na tu krizu – podsjetio je monsinjor Tejado Muñoz i zaključio – Mi iz Kurije i Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja, vrlo smo pažljivi na sve te znakove, na svu zabrinutost Svetoga Oca i Svete Stolice za Bliski Istok koji se ne može razumjeti bez kršćana. Zabrinuti smo za prisutnost kršćana na tim područjima. Na te je prilike Papa posebno osjetljiv. Ne samo da pratimo tu temu, nego razgovaramo s njim i zajedno s njim provodimo taj proces tijekom ovih godina, jer on je uvijek vrlo osjetljiv na to – rekao je monsinjor Tejado Muñoz.
