Iz života Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina - Zagreb
Gospićko-senjski biskup Zdenko Križić uputio je poruku svim hodočasnicima uoči Dana hrvatskih mučenika koji će u subotu 8. rujna, na svetkovinu Male Gospe, biti proslavljen u Crkvi hrvatskih mučenika na Udbini. „Ostaje još mnogo toga što projekt uključuje, u prvom redu uređenje kripte, križnog puta od Krbavskog polja do Crkve hrvatskih mučenika, a nećemo napustiti ni ideju Svehrvatskog groba na Krbavskom polju u koji će se posmrtni ostaci žrtava, otkopani iz raznih jama i grobišta, dostojanstveno pokapati. Ono što nam je sada najvažnije jest to da Crkva hrvatskih mučenika postaje sve više svetište našega naroda, tj. sveto mjesto po molitvi i zahvalnosti Bogu koji nas je pratio kroz cijelu našu povijest i bio jamac našega opstanka. Znamo da je Udbina samo jedno od tolikih mjesta našeg stradanja, ali ona želi zagrliti i objediniti u sebi i sva tolika druga mjesta patnje našega naroda i po molitvama hodočasnika prikazivati Bogu našu mučeničku povijest kao prinos Bogu i zalog naše bolje budućnosti“, poručio je biskup Križić. Svečano misno slavlje u 10.30 uz izravan prijenos Hrvatske televizije predvodit će dubrovački biskup Mate Uzinić.
„Kako živjeti u svijetu izazova i zamki zloga", tema je predavanja koje je u sisačkom Velikom Kaptolu održao član Hercegovačke franjevačke provincije fra Mario Knezović. „Možemo vidjeti mnoge prenagle i površne, krivo pobožnjačke statuse nekih ljudi, koji si prisvajaju herojstvo zato što napadaju Katoličku Crkvu te oponiraju Papi, biskupima i teološkom učiteljstvu, a zapravo ni sami ne shvaćaju da su prihvatili igru sotone da budu suradnici u uništavanju Crkve", kazao je predavač. Priznao je kako Crkva ima svojih slabosti, grijeha i padova „zbog kojih se sramotimo i kajemo, ali nije to razlog da stanemo misliti da možemo biti sveti".
Hvarski biskup Petar Palić susreo se s vjeroučiteljima koji djeluju na području trootočke biskupije. Naglasio je kako je vjeroučitelj pozvan biti svjedokom vjere i svjedokom nade Crkve. Ostaje još dovoljno prostora za rad, organizaciju i osmišljavanje odnosa između školskoga vjeronauka i župne kateheze. Duhovna izgradnja poziv je na trajnu formaciju. Promjene koje zahvaćaju cijeli odgojno-obrazovni sustav izazov su i za vjeroučitelje. Biskupove su riječi kako smo „svjedoci da vjera postaje sve slabija, unatoč visokomu postotku izjašnjavanja. To izjašnjavanje, odnosno katolički identitet nije proporcionalan sa življenjem vjerničkoga života. Unatoč visokom broju upisanih učenika na školski vjeronauk taj identitet nije proporcionalan s onim što vjera u sebi znači. Vjera je osobni izričaj koji se oblikuje u zajedništvu. No, postoji sve veća tendencija da vjera ulazi u kontekst individualizacije. Vjera se izvlači iz konteksta kojem ona pripada. Ljudi sami sebi kroje svoju vjeru, biraju što im u određenom životnom kontekstu najviše odgovara i koristi. Vjera tako više nije cjelokupnost vrijednosti, običaja i propisa za zajednicu", istaknuo je, između ostaloga, hvarski biskup, a prenijela IKA. Školski vjeronauk, dodao je biskup Palić, nužno treba župnu zajednicu u kojoj se očituje autentični kršćanski život na koji treba uputiti učenika. „Bez obzira na početno oduševljenje kojim smo ušli u škole, bez obzira na bogato iskustvo koje imamo iza sebe, na snagu milosti Božje i suradnju Duha Božjega, nekada vjeroučitelje kao da zahvati amnezija te se ne mogu sjetiti da je odgojni proces i zahvaćanje evanđeljem pojedinih osoba ili određene zajednice dug posao i proces koji traži veliku strpljivost. Uputio je vjeroučitelje na važnost dijaloga, pojasnivši kako živimo u društvu s različitim vrijednosnim sustavima.
U prigodi 27. obljetnice ubojstva 24 nedužna civila u Četekovcu, Čojlugu i Balincima, požeški biskup Antun Škvorčević pohodio je Mikleuš u župi Nova Bukovica, te u crkvi Sv. Terezije Avilske predvodio misno slavlje za poginule. U homiliji je istaknuo kako je vlastiti interes i sebičnost uzrok krivom prosuđivanju drugih ljudi, potičući mržnju i stvarajući sukobe. Ustvrdio je kako su i prije 27 godina pojedinci i skupine prosuđivali druge oko sebe pomračeni sebičnošću u duši i da su druge ubijali zbog vlastitog interesa.
Stanovnici Berka prisjetili su se tragedije Domovinskog rata kada su prije 27 godina morali napustiti svoje domove i otići u progonstvo. Ubijena su 54 stanovnika, a još desetero se smatra nestalima. Nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća kod spomen obilježja, misno slavlje u župnoj crkvi Mučeništva sv. Ivana Krstitelja predvodio je đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit Đuro Hranić. U propovijedi je istaknuo da nas ubijeni i nestali pozivaju – izdići se iznad svih međusobnih razlika i učiniti sve kako bi ova mjesta i cijela Hrvatska zaživjela u punom sjaju. Kršćanin katolik u ovom mjestu mora biti onaj koji neće na silu i mržnju odgovarati silom i osvetom nego molitvom i ljubavlju. Pohvalivši suradnju katolika i grkokatolika, nadbiskup je naglasio da moramo biti oni koji će svima ponuditi ruku suradnje i pomirenja.
