Petnaestodnevna priprava za Veliku Gospu: post i molitva
Michele Raviart, Ivica Hadaš - Vatikan
Već četrdeset godina se u bazilici Santa Maria in Via Lata u Rimu, prema istočnoj tradiciji, prije svetkovine Uznesenja Marijina, 15. kolovoza, održava petnaestodnevna priprava. U crkvama istočnog bizantskog obreda, kako katoličkim, tako i pravoslavnim, naime, posti se i moli četrnaest dana prije Velike Gospe. Te dane vjernici još zovu „mala korizma Majke Božje” gledajući na ono što je Marija morala proživjeti prije Isusova uskrsnuća.
Petnaestodnevna priprava za svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije ušla je u konstantinskubizantsku liturgiju prije tisućite godine kako bi se slavila ta svetkovina koja je već od 6. stoljeća u Jeruzalemu, a poslije ju je car Mauricije proširio po čitavom carstvu, postala svetkovina Uznesenja za čitavi svijet. Za sve Istočne Crkve, koptsku, etiopsku, sirijsku, maronitsku, kaldejsku, armensku i grčku, smatra se 'Marijinim blagdanom nad blagdanima' i popularno ga zovu 'sveti blagdan' ili 'božanski blagdan'.
Od 1. do 14. kolovoza, 'petnaestodnevna priprava za Veliku Gospu' održava se u rimskoj bazilici koja se nalazi u poznatoj ulici del Corso. Tijekom istočne bizantske službe koja se zove 'Paraclisis', a u kojoj se Gospu moli s čestim zazivima „Sveta Bogorodice, spasi nas!“ izmjenjuju se psalmi i pjesme zapadne tradicije.
Dvotjedna će priprava završiti 14. kolovoza navečer u bazilici Svete Marije Velike, tradicionalnim bdijenjem za Veliku Gospu, koje će predvoditi nadprezbiter bazilike, kardinal Stanislaw Rylko, a tijekom molitve izmjenjivat će se latinska čitanja s ruskim liturgijskim napjevima koje će pjevati zbor Sestara Marijinih služavki.
Ekumensko obilježje toga bdijenja – protumačili su odgovorni bazilike Santa Maria in Via Lata – omogućava pjevati i disati kao što je to činila Blažena Djevica Marija, s oba plućna krila, s Istokom i Zapadom, te moliti za mir na Bliskom istoku, u istočnoj Europi, kao i za jedinstvo Crkve.
