Beta verzija

Cerca

Vatican News
Susret s migrantima u Ceseni 2017. godine Susret s migrantima u Ceseni 2017. godine 

Otac Zanotelli: migranti su robovi suvremenog doba

Međunarodni dar borbe protiv ropstva kao spomen na revoluciju robova 1791. godine na Haitiju

Michele Raviart, Ivica Hadaš - Vatikan

U noći između 22. i 23. kolovoza 1791. godine muškarci i žene koji su dovedeni iz Afrike i koji su radili kao robovi u ondašnjoj francuskoj koloniji na Haitiju, započeli su pobunu koja je dovela do neovisnosti zapadnog dijela otoka. Kao spomen na taj događaj, prvu revoluciju robova u moderno vrijeme, Ujedinjeni narodi su uspostavili 'Međunarodni dan sjećanja na trgovinu robljem i njezino ukidanju', a obilježava se 23. kolovoza u cijelom svijetu.

Procjenjuje se da danas najmanje četrdeset milijuna ljudi i dalje živi u uvjetima ropstva, a pritom se misli i na okrutnu okupaciju takozvane Islamske države u Siriji i Iraku, te na ponašanje prema manjinama kao što su Jezidi, što je usporedivo s haićanskim robovima iz 18. stoljeća.

Nova su ropstva suvremenog doba seksualno iskorištavanje, trgovina organima i neljudski radni uvjeti. Danas je moderno ropstvo ono što se događa s migrantima. To je nova trgovina robljem – objasnio je u razgovoru za našu radijsku postaju otac Alex Zanotelli, kombonijanac koji nakon dugogodišnjeg rada u Africi sada radi u najtežim četvrtima Napulja.

Mnogo je prilika u svijetu u kojima se ropstvo zaista nastavlja kao u prošlosti – rekao je otac Zanotelli i nastavio – 1800. godine rob je koštao mnogo, a danas osobu možete kupiti s malo novca. Živimo u tako bogatom svijetu, tko je taj koji stvara toliko ropstvo. Jesu li to bogati?  

Odgovornost je Zapada za iskorištavanje afričkih prirodnih bogatstava, temelj nejednakosti koja prisiljava tisuće ljudi da pobjegnu iz svoje zemlje – napomenuo je kombonijanac i dodao – Svi su ti ljudi pobjegli iz nepodnošljivih prilika, jer ne može se živjeti tamo gdje vlada glad, rat ili gdje klimatske promjene više ne dopuštaju čovjeku da tamo živi. Posljedica je toga trgovina ljudi koja plaši – rekao je misionar i podsjetio – koliko je ljudi dovedeno u ropstvo i mučeno kao na primjer u Libiji. To je strašno, ali to je naša krivnja.

Papa Franjo je više puta pozvao na odgovornost. Prokletstvo Afrike je njezino bogatstvo – istaknuo je otac Zanotelli i nastavio – zahvaljujem Svetom Ocu jer to i dalje govori te naglašava na tisuće načina, osobito dirajući savjesti nas zapadnjaka. Na Lampedusi je rekao: Jeste li ikada plakali kad ste vidjeli brod koji tone? Na Lesbosu je upozorio: Kada gledamo tu djecu u izbjegličkim kampovima, shvaćamo da je čovječanstvo zaista bankrotiralo. Papa to osjeća i nastavlja govoriti. Nažalost, u Europi te riječi ne prolaze – zaključio je otac Alex Zanotelli.

24 kolovoza 2018, 16:22