Cerca

Vatican News
Ruke koje pomažu, križ, nebo Ruke koje pomažu, križ, nebo 

Vijesti iz života Crkve u Hrvatskoj

Ljubiti može samo onaj tko je sposoban žrtvovati se

Neno Kužina - Zagreb

18. nedjelje kroz godinu Crkva se molitvom pridružila obilježavanju 23. obljetnice oslobođenja velikog dijela hrvatskih okupiranih područja u vojno-redarstvenoj operaciji „Oluja“. Na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i na Dan hrvatskih branitelja osim s vjernicima u Kninu,  bila je sjedinjena u molitvi s onima u Drnišu, Glini, Petrinji, Slunju, Korenici, Saborskom, Gračacu, Udbini, Vrlici, Kijevu, Benkovcu i u drugim oslobođenim mjestima koja su vraćena u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. U crkvi Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta u Kninu misu je predvodio šibenski biskup Tomislav Rogić. Vojni ordinarij Jure Bogdan u homiliji je istaknuo da kao  što je izraelski narod zahvaljivao Bogu što ga je izveo iz Egipta, iz kuće ropstva, i naš hrvatski narod prvenstveno zahvaljuje Bogu što je bio snaga i oslonac našim braniteljima od onih prvih, teških dana Domovinskoga rata, kada su se oni – loše opremljeni, ali s krunicom oko vrata – suprotstavili moćnom agresoru. Osjetili smo Božju blizinu i majčinski zagovor Blažene Djevice Marije u onim krvavim danima, kad smo proživljavali strahovite trenutke napada na naše gradove i sela, kada smo morali gledati spaljena ognjišta, ucviljenu djecu i nečovječne zločine i pokolje.  Vojno-redarstvena operacija Oluja je odgovor na politiku sustavnog etničkog čišćenja jednog naroda iz njegove domovine. I to se opet ponovilo devedesetih godina prošlog stoljeća. Ne može se govoriti o miru i suživotu bez istine i pravde. Istina s ljubavlju, ma kako bila bolna, uvijek oslobađa i otvara perspektivu za budućnost, za dijalog. Biskup Bogdan upozorio je: nemojmo zaboraviti što se događalo u našoj novijoj povijesti! Prisjetimo se da je agresija na hrvatski narod dugo pripremana – još od Načertanija i politiziranoga svetosavlja, pa preko propagandne knjige Magnum crimen sve do okupljanja na Kosovu Polju 1989. godine. Sustavno su se sijale klice mržnje pod političkim, kulturnim, pa čak i vjerskim velom. Operacija Oluja kruna je obrambenoga Domovinskog rata, konačni temelj uspostave samostalne hrvatske države i glavni preduvjet za razvijanje pravednoga i demokratskog društva u kojem će hrvatski narod i svi građani dobre volje u slobodi i ravnopravnosti ostvarivati svoje sposobnosti i kreativne snage. Uz kninske vjernike, goste sa svih strana i hrvatske branitelje, misi je nazočio državni i vojni vrh.

Sisački biskup Vlado Košić predvodio je misu zadušnicu u župnoj crkvi Sv. Ivana Nepomuka u Glini za sve poginule, umrle i nestale hrvatske branitelje i civile u Domovinskom ratu. „Mi kao vjernici zahvaljujemo na prvom mjestu Bogu. Zahvaljujemo mu za Domovinu, slobodu i za hrvatske branitelje, kazao je biskup.  Pobjeda u Domovinskom ratu, Oluja i sav onaj završetak koji je stvarno iz čitavog naroda izvukao one najljepše osjećaje zahvalnosti, bila je baš pobjeda vjere“, ustvrdio je sisački biskup te dodao kako bez vjere ne bi bilo moguće oduprijeti se tolikim strašnim zločinima, rušenju, paleži, uništavanju kuća, bolnica, škola, katoličkih crkava, samostana i kapela.

Vojni biskup u BiH Tomo Vukšić predvodio je misu na blagdan Gospe od Snijega u dominikanskoj crkvi Sv. Marije Milosne u Bolu na otoku Braču. U propovijedi je istaknuo: „Marija kao početak boljega svijeta vrlo lijepo se spaja s današnjom svetkovinom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. Zahvalnost o kojoj govorimo na ovaj dan iskrena je, izvorno ljudska, konstruktivno hrvatska i kršćanska samo u mjeri u kojoj je prožeta odgovornošću, vršenjem obveza, solidarnošću i stvaralačkom brigom za budućnost. To vrijedi za svakoga, a posebice za one koje je društvo izabralo da donose odluke i stvaraju ozračje optimizma, nade, izlaska iz prošlosti te pretpostavke za stvarnu mogućnost bolje budućnosti", istaknuo je biskup Vukšić u homiliji.

U povodu pet i pol stoljeća samostana svete Marije u Glavotoku na otoku Krku održan je dvodnevni znanstveni skup, a na Porcijunkulu, blagdan Blažene Djevice Marije Anđeoske, slavljena je svečana euharistija koju je predvodio vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić. „Obilježavati jubilej znači postati svjestan svojih korijena, svog identiteta u ovom konkretnom vremenu u kojem živimo", riječi su kardinala u propovijedi u kojoj je nastavio kako nam je sveti Franjo ostavio baštinu potpunoga oprosta od vremenitih kazni za grijehe. „Mi ne razumijemo poruku o oprostu od vremenitih kazni za grijehe jer smo izgubili osjećaj za sveto i osjećaj za grijeh. Čovjek se ne zna kajati za grijeh. Ako se ne može kajati, ne može niti doživjeti radost svetoga“. „Nema ljubavi bez križa.

Ljubiti može samo onaj tko je sposoban žrtvovati se." Kardinal Puljić podsjetio je na sadašnju stvarnost našeg naroda i domovine, rekavši kako je u obiteljima malo djece, sve je manje duhovnih zvanja, mnogi napuštaju svoj dom i svoju domovinu i odlaze u tuđinu. „Ljudi odlaze jer nisu prepoznali ljepotu Božjeg dara, ljepote prirode i zemlje u koju nas je Bog postavio, jer se nisu naučili boriti, jer se nisu naučili žrtvovati". Pozvao je nazočne: „Ova gruda, ova vjera, ovaj narod! To je ono na čemu sam nikao, tu mi se valja boriti i za to se žrtvovati!"

Na svetkovinu Blažene Djevice Marije od Anđela, Porcijunkulu, misno slavlje u franjevačkoj župi sv. Nikole biskupa u Čakovcu predvodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak. „Svaki od nas je jedan djelić, jedna mala „porcijunkula" žive zajednice Božjega naroda, svaki od nas je dio Crkve“, poručio je u propovijedi biskup.

„Nismo ovdje okupljeni samo kako bismo se prisjećali kako je sv. Franjo popravljao Crkvu u 13. stoljeću, nego da razmišljamo o sadašnjem trenutku Crkve: kako ta Crkva živi i što ja dajem toj Crkvi. Gradim li ju ili razgrađujem? I upravo kada dolazimo slaviti Porcijunkulu i razmišljamo o tome kako nam Bog oprašta grijehe u sakramentu pomirenja kao i one vremenite kazne koje smo možda zaslužili, tada vidimo da mi možemo sudjelovati u gradnji žive Crkve i da ona može biti lijepa. Ni Franjo nije odmah razumio kad mu je bilo rečeno da ide popraviti Crkvu, ali je shvatio da, graditi Crkvu u sebi je nešto još više, a često puta i teže", rekao je biskup Mrzljak, a prenijela IKA. 

Ovdje poslušajte prilog: Vijesti iz života Crkve u Hrvatskoj
06 kolovoza 2018, 18:25