Vijesti iz života Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina - Zagreb
Osvajanje srebra na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji i veličanstveni doček hrvatske nogometne reprezentacije i za novi broj Glasa Koncila događaj je koji je kao malo koji do sada razveselio srca tolikih ljudi u Hrvatskoj te Hrvata u BiH i diljem svijeta. Vatreni su uspjeli u drugi plan gurnuti sve hrvatske podjele te pokazali da Hrvatska i u svjetskim okvirima može igrati, doslovno i metaforički. "Mnogi reprezentativci posvjedočili su i tijekom natjecanja svoje pouzdanje u Boga, uvjerenost da su i raniji neuspjesi gradili karakterno iskustvo koje se, u golemom Božjem planu za svakoga čovjeka, negdje mora vratiti“. O srebru zlatnoga sjaja hrvatske nogometne reprezentacije govori se i u uredničkom komentaru. "Kao što je uspjela hrvatska nogometna reprezentacija, tako može uspjeti i Hrvatska, samo treba imati prave igrače, koji slijede jasan cilj, njeguju stvarno zajedništvo i očituju veliku požrtvovnost", ističe urednik mons. Ivan Miklenić. Glas Koncila objavio je čestitke četvorice hrvatskih nadbiskupa i biskupa, te jednog njemačkog biskupa.
Svetkovina Gospe od Karmela proslavljena je u Senju, u Selcima na Braču, na brdu Okit pokraj Vodica, u Zagvozdu i drugim mjestima. U njezinom svetištu i samostanu Bezgrešne Kraljice Karmela u Brezovici, župnik u zagrebačkoj Odri Vladimir Cvetnić u propovijedi je istaknuo: „Dok smo mi ovdje i slavimo Majku Božju Karmelsku, dotle se na ulicama Zagreba događa čudo neviđeno. Ono što su naši Vatreni učinili, Božje je djelo. Probudili su u našem narodu radost, nadu, čovjekoljublje i domoljublje. Doživljavamo radost i ponos što smo Hrvati i katolici“. Podsjetio je na to kako se ovih dana po našim medijima čuju riječi iz usta izbornika Zlatka Dalića koje se gotovo nikada nisu čule: skromnost i poniznost.
U karmelu Majke Božje Bistričke i bl. Alojzija Stepinca u Mariji Bistrici tajnik Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije dr. Denis Barić u propovijedi je istaknuo važnost Marije kao zagovornice, pomoćnice i pratiteljice na putu svakog vjernika. „Biti kršćanin, biti vjernik znači nositi križ u svom životu", rekao je propovjednik, upozorivši da je križ, „premda mu mi često želimo izmaći, sastavni dio nasljedovanja Isusa i da On od nas traži upravo da budemo izloženi čak po opasnost da izgubimo sve". Dodao je kako trebamo biti svjesni da smo slični Isusu kada trpimo razna protivljenja i etiketiranja u društvu zato što smo vjernici.
U utorak je u Zagrebu predstavljena Izjava Komisije Iustita et Pax Hrvatske biskupske konferencije „Izazovi migrantske krize u europskom prostoru".
„Svaki je čovjek slika Božja, neponovljiv, ima svoje dostojanstvo i svoja nepovrediva prava i mi kao kršćani ne možemo ostati ravnodušni pred tim nego je potrebno voditi računa o tim pravima. Kako jenjava rat u Siriji sve se više susrećemo s ljudima koji nam dolaze kao ekonomski migranti. Treba stoga razlikovati ljude koji bježe pred ratnim strahotama ili pak bježe pred prirodnim kataklizmama koje su im život učinile nemogućim. Migracije koje su pratile ljudsku povijest nisu završene već će i dalje trajati, dodao je predsjednik Komisije nadbiskup Hranić. Nepromišljanje i nerješavanje ovih pitanja može dovesti do još većih napetosti, sukoba pa čak i ratova. Zato smatramo da je potrebno razmišljati o ovim pitanjima, voditi dijalog i tražiti pravična rješenja. „Komisija ovom Izjavom želi postići tri cilja: senzibilizirati javnost za ovaj problem ali da pokušamo pristupiti ovome problemu iz jedne kršćanske perspektive i da se pokuša promišljati i o nekim kršćanskim načelima kada se radi o ovoj problematici, istaknuo je tajnik Komisije prof. dr. Vladimir Dugalić. „Nadalje, želimo podržati Vladu Republike Hrvatske u traženju rješenja na europskoj razini". „Kao treće, želimo zahvaliti velikom broju volontera koji su unatrag dvije-tri godine koliko traje ova kriza iskazali „srce junačko i srce vatreno" i uistinu pomogli mnogima u prolasku kroz našu zemlju". Član Komisije prof. dr. Davor Derenčinović rekao je kako je jedna od temeljnih dilema, a u suštini se radi o lažnoj dilemi kao što se pokušalo u ovoj Izjavi posebno apostrofirati, je pitanje integracije ili asimilacije. Istaknuo je kako je asimilacija u smislu odricanja jezika, vjere i kulture apsolutno neprihvatljiva u suvremenoj Europi ali se treba založiti oko integracije za one koji ostaju ako se utvrdi da ispunjavaju pravne pretpostavke za ostanak, ako se radi o izbjeglicama progonjenima po nekoj od osnova, političkoj, rasnoj, vjerskoj, koje zatraže azil. Ono što nismo izričito spomenuli u Izjavi ali se može iz nje iščitati jest da države moraju raditi na resursima kojima bi osigurali s jedne strane učinkovitu zaštitu ljudskih prava migranata ali isto tako i ljudskih prava svih ljudi koji žive na području Europske unije i osmisliti i efektivno provesti mjere kojima bi se stalo na kraj onima koji profitiraju od tih tragičnih ljudskih sudbina, prenijela je IKA.
