Beta verzija

Cerca

Vatican News
Vilnius, glavni grad Litve Vilnius, glavni grad Litve 

Litva iščekuje Papin pohod i poruku nade

Mons. Gintaras Grušas, nadbiskup Vilniusa, za Vatican News govorio je o pripremama za Papin apostolski pohod Litvi i o trenutnoj situaciji u toj zemlji

Luka Ilić - Vatikan

Papa Franjo će od 22. do 25. rujna ove godine biti u apostolskom pohodu baltičkim zemljama. U Litvi će pohoditi gradove Vilnius i Kaunas, u Latviji Rigu i naselje Aglonu, dok u Estoniji Tallinn. Ovo je drugi put da jedan rimski biskup pohodi te baltičke zemlje: naime, sveti papa Ivan Pavao II. bio je u posjetu tim zemljama u rujnu 1993. godine.

Mons. Gintaras Grušas, nadbiskup Vilniusa, govorio je za Vatican News o odnosu Katoličke Crkve i države u Litvi, o nadanjima vjernika i pripremama za Papin pohod, napomenuvši da u tom pohodu vidi prst Božji, kao i u smjeru kojim ide papa Franjo, odnosno prema društvenim, ekonomskim, egzistencijalnim ili geografskim periferijama. Upravo se spomenute baltičke zemlje nalaze na periferiji Europske unije.

Ekumenizam mučeništva

Nadbiskup Grušas također je istaknuo da je Sveti Otac zainteresiran za ekumenizam mučeništva, a to se očitovalo njegovim pohodom Albaniji i Papa često govori o tome u kontekstu Bliskog istoka. Kazao je da Litva ima povijest mučeništva, a uz to je riječ o zemlji u kojoj pitanja poput migracije i trgovine ljudima pogađaju suvremeno litvansko društvo.

Stanje Katoličke Crkve

Katolički je prelat rekao da Crkva i narod i dalje nose rane 50-godišnje sovjetske okupacije. Napomenuo je kako je Crkva u proteklih 25 godina obnovila zgrade, strukture, organizacije, no sve se više suočava s izazovom suvremenog sekularnog načina razmišljanja koji dolazi iz zapadnog svijeta: s konzumističkim pogledom i relativizmom kad je riječ o moralnim pitanjima. Kazao je da se litvanski narod, koji se još uvijek oporavlja od 50 godina okupacije, suočava s novim izazovima i da mu Crkva pritom nudi podršku.

Pastoralna služba

Kad je riječ o glavnim prioritetima pastoralne službe, nadbiskup Grušas je rekao da su to isti kao i oni za opću Crkvu, naime, obitelj i mladi. Istaknuo je također da je Vilnius sveučilišni grad i da je oko 20% stanovništva povezano s kolegijima i sveučilištima, što znači da je Crkva snažno uključena u sveučilišni pastoral.

Božansko milosrđe

Napominjući da su korijeni pobožnosti Božanskog milosrđa u Litvi, nadbiskup Vilniusa rekao je da je u 50 godina sovjetske vlasti ta pobožnost nestala i da je čak nakon ponovnog oživljavanja bila poznatija izvan zemlje. No sad raste broj hodočasnika iz cijeloga svijeta koji dolaze u svetište Božanskog milosrđa kako bi se molili.

Odnos između Crkve i države

Opisujući pak odnos između Katoličke Crkve i države kao jako dobar, katolički je prelat objasnio da je država nakon proglašenja neovisnosti prepoznala ulogu koju je odigrala Crkva za vrijeme okupacije tako što je očuvala i vjeru i nadu za slobodu: to su cijenili narod i vlasti. Kazao je da je pohod pape Ivana Pavla II. godine 1993. doveo taj odnos na potpuno novu razinu: to je bilo prvi put da su vladini dužnosnici surađivali s crkvenim dužnosnicima. Time se rodilo novo poštovanje – rekao je nadbiskup napominjući da su nakon tog apostolskog pohoda između Svete Stolice i Litve potpisana četiri sporazuma te je dodao da danas između države i Crkve postoji jako dobar radni odnos.

Pripreme za Papin pohod

Komentirajući pripreme za Papin pohod, nadbiskup Grušas je kazao da je prva priprema molitva te je objasnio da se nakon svake nedjeljne mise mole na tu nakanu. Potom slijedi informiranje i dopiranje do onih koji ne idu redovito u crkvu. Napomenuo je da je s logističkog stajališta riječ o velikom događaju i Vlada također odrađuje svoj dio.

„Krist Isus – naša nada“

Katolički je prelat zatim govorio o vlastitoj radosti s obzirom na predstojeći Papin pohod, napominjući da očekuju gosta koji predstavlja Božju prisutnost. Kao što je posjet pape Ivana Pavla II. Litvancima dao veliku nadu na početku novog razdoblja za zemlju, tako je i narodu danas sa svim teškoćama sadašnjeg razdoblja potrebna poruka nade – rekao je nadbiskup Grušas i zaključio – Treba im se usaditi nova nada. Nada za budućnost ne nalazi se samo u ekonomiji i političkim zakonima, nego u Isusu Kristu, u spasenju i radosti evanđeoske poruke: narod to treba čuti.

12 srpnja 2018, 15:39