O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj
Vedran Šmitran - Zagreb
Blagdan sv. Tome apostola, zaštitnika Pulske biskupije i grada Pule, proslavljen je 3. srpnja svečanim euharistijskim slavljem koje je u pulskoj katedrali Uznesenja Marijina predvodio vojni biskup u Bosni i Hercegovini Tomo Vukšić. Sveti Toma nadahnjuje vjernike ove biskupije, ali i sve kršćane, na osobit način u trenucima ljudskih i vjerničkih nesigurnosti te u časovima kada traže sigurne odgovore na otvorena pitanja. Stoga je blagdan svetoga Tome apostola, osim što je sjećanje na veliki lik jednoga od prvih izravnih Isusovih učenika, za sve nas prvenstveno blagdan vjere – kazao je biskup Vukšić, dodavši kako najpoznatiji evanđeoski ulomak, koji opisuje Tomin susret s uskrslim Isusom, nije jedina zgoda iz Ivanova Evanđelja u kojoj ovaj apostol govori. Jedna se dogodila i na Posljednjoj večeri, kada Isus, uoči svoje smrti i odlaska s ovoga svijeta, tješi svoje učenike: 'Neka se ne uznemiruje srce vaše! (…) Idem pripraviti vam mjesto. A kamo ja odlazim, znate put.' Toma se ne srami priznati da ne razumije, pa pita: 'Gospodine, ne znamo kamo odlaziš. Kako onda možemo put znati?' Kao odgovor na to njegovo pitanje dobili smo Isusovu temeljnu pouku, koja je velik izazov za svakoga, posebice u mjeri u kojoj se želi postići vječno spasenje: 'Ja sam Put i Istina i Život: nitko ne dolazi Ocu osim po meni.' Zahvaljujući upravo Tominu pitanju, znamo da samo Isusov put vodi ljude do Oca Nebeskoga – poručio je biskup Vukšić.
U sklopu Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić predvodio je 1. srpnja Svetu Misu u vukovarskoj crkvi Sv. Filipa i Jakova. Tumačeći evanđeoski ulomak o umrloj kćeri predstojnika sinagoge i o bolesnoj ženi, nadbiskup je rekao da su one slika hrvatskoga naroda. Naš narod već dugo boluje, a u Vukovaru se na osobit način osjeća kako još uvijek bolujemo od posljedica stradanja i razaranja gospodarstva tijekom Domovinskoga rata. Hrvatsko društvo boluje od posljedica 'grijeha struktura' koje su u poratnoj pretvorbi i privatizaciji omogućile da vlasnicima zajedničke imovine postanu i mnogi od onih koji su kao direktori poduzeća prethodno iscrpili ta poduzeća, a onda ih kupili onim što su iz njih pljačkom izvukli – kazao je nadbiskup, upozorivši kako se hrvatsko društvo iscrpljivalo i sustavom poticaja u poljoprivredi koji nisu podupirali obiteljska poljoprivredna gospodarstva, nego jednim dijelom različite mešetare, a drugim krupni kapital. Domaću proizvodnju nismo zaštitili od uvoza i nelojalne konkurencije. Ulaganja u Slavoniju podržavala su uglavnom primarnu poljoprivrednu proizvodnju, a izostala su ulaganja u prerađivačku poljoprivrednu industriju koja donosi dodanu vrijednost. Država također nije vodila računa o ravnomjernom razvoju svih regija, tako da su nezaposlenošću i siromaštvom proteklih poratnih godina najviše iscrpljene ostale najsiromašnije regije, a državna ulaganja u gospodarstvo previše su naslonjena ili su čak u službi parcijalnih (privatnih ili stranačkih) interesa. Posljedica svega je iseljavanje s kojim se danas suočavamo. Na ovom trećem hrvatskom iseljeničkom kongresu dolazimo k Isusu s molitvom za sebe, te za naš narod i Domovinu pogođenu tragičnim razmjerima masovnog odlaska mladih i obrazovanih ljudi te mladih obitelji, koji još uvijek nismo uspjeli zaustaviti; da On, Krist Gospodin, izliječi sve smrtne rane i krvarenja uzrokovana iseljavanjem, demografskim starenjem i izumiranjem naših obitelji, naroda i države – poručio je đakovačko-osječki nadbiskup metropolit Đuro Hranić.
Knjiga gospićko-senjskoga biskupa u miru dr. Mile Bogovića „Srpsko pravoslavlje i svetosavlje u Hrvatskoj u prošlosti i sadašnjosti“, objavljena u biblioteci „Duh vremena“ izdavačke kuće Alfa iz Zagreba, predstavljena je jučer (4. srpnja) u đakovačkoj Župi Svih svetih.
Pozdravnu riječ uputio je domaći nadbiskup Đuro Hranić, istaknuvši kako je u biskupu Bogoviću trajno ostao budan profesor povijesti, istraživač i znanstvenik. Autor je svjestan i uporno ističe da samo dijalog između predstavnika i članova dviju Crkvi, istinoljubivost i istina, kultura dijaloga te uzajamno poštovanje i uvažavanje mogu donijeti željene plodove u hrvatsko-srpskim odnosima, u odnosu između dviju država, dvaju naroda i dviju Crkvi. Stoga je potrebna hrabrost suočavanja s istinom i odustajanje od širenja poluistina i laži, od interpretacija povijesti koje nisu utemeljene na egzaktnim i točnim povijesnim podacima – kazao je nadbiskup Hranić.
Autor je uvjeren da srpsko-pravoslavna i hrvatsko-katolička strana iz povijesti mogu naučiti kako rješavati međusobne sporove, no knjigu zaključuje riječima da bez dobrih ljudi s obje strane, pogotovo svetaca i mučenika, te bez Božje pomoći, ni najbolja povijesna literatura, ni znanstveni simpoziji, ni mješovita povjerenstva neće donijeti željene rezultate – istaknuo je na predstavljanju priređivač knjige dr. Ante Bežen.
Okupljenima se obratio i sam autor, govoreći kako zanimanje za ovu temu postoji od najranijeg djetinjstva, jer je rodom iz Slunja, kraja u kojem žive i katolici i pravoslavci, a i njegov diplomski i doktorski rad vezani su uz odnose Katoličke i Pravoslavne Crkve. Ističući koliko je važno spašavati dostojanstvo čovjeka i u tome biti ustrajan, biskup Bogović je pred okupljene stavio lik bl. Alojzija Stepinca, u kojemu svi mogu imati uzor i vertikalu.
