O kršćanskoj slobodi i knjizi Jutte Burggraf "Živjeti slobodu"

Marito Mihovil Letica - Zagreb

Kršćanska vjera donijela je novo shvaćanje i življenje slobode kakvo ne bijaše poznato svijetu grčko-rimske antike. Možemo s pravom kazati da je u kršćanstvu pojam slobode očovječen. Poganski izmaštani bogovi nužnosti ustuknuli su pred zbiljskim Bogočovjekom Isusom Kristom koji nam je darovao i uvijek iznova daruje istinsku slobodu.

Stari su Grci u potrazi za najdubljim uzrocima i najvišim zakonitostima svega što jest, čitava kozmosa, spoznali da njime vlada nužnost. Povijest je pritom razumijevana kao cikličko kretanje u kojemu se događaji redovito ponavljaju, a kozmos nije značio samo svrhovit poredak svega živog i neživog, uređenost i sklad, harmoniju i ljepotu svemira te svjetskog zbivanja – nego i nužnost čovjekove sudbine. Njoj, uz ljude, bijahu podčinjeni i bogovi; nitko se nije mogao ukloniti nužnosti, uzaludnom se činila borba protiv sudbinske predodređenosti, što je na osobit način izraženo u Sofoklovim i Euripidovim tragedijama.

Grčka je filozofija, u svojem antropološkom i potom ontološkom razdoblju, pridavala slobodi znatno više pozornosti. Primjerice, Aristotel pod slobodom ponajprije shvaća pravno-političku slobodu grada-države i čovjeka pojedinca. Za razliku od robova, slobodnim građanima pridolaze prava, ali i dužnosti. U III. knjizi djela ″Nikomahova etika″ razmatra Aristotel uvjete uistinu slobodnih i time moralno odgovornih čovjekovih čina.

U kršćanstvu sloboda postaje čovjekovo temeljno određenje: mogućnost da postane ono što nije i da više ne bude ono što je do tada bio i, što je najvažnije, da bude ono što kao čovjek, bogoliko stvorenje, treba biti. Doista, kršćanima sloboda nije samo dar nego i zadatak; nije im samo dana nego i zadana. Jer pozvani su na odgovorno služenje Bogu i čovjeku u istinskoj slobodi srca, u samoodređenju i samoodlučivanju za dobro. Posrijedi je konstitutivna sloboda, koja je Bogom dana i Kristom zadana. O njoj sv. Pavao u ″Poslanici Galaćanima″ kaže: ″Za slobodu nas Krist oslobodi! Držite se dakle i ne dajte se ponovno u jaram ropstva!″ (Gal 5,1).

O slobodi kao izrazito kršćanskome prinosu napisao je isusovac prof. dr. Ivan Šestak u knjizi ″Prinosi filozofiji o čovjeku″ uz ostalo i ovo:

″U slobodi ili oslobođenosti koju je donio Isus Krist po svojoj zastupničkoj smrti na križu svi se kršćani doživljavaju međusobno braćom i sestrama. Dapače, to bratstvo i sestrinstvo proteže se na sve ljude budući da je Krist Gospodin za sve umro. [...] U kršćanstvu je riječ o slobodi ili oslobođenosti od vlasti neosobne i slijepe sudbine budući da je pratemelj sve stvarnosti osobni Bog stvoritelj, suvereni gospodar svega zbivanja te dobri i providonosni Otac. Osim toga, riječ je o objektivnoj slobodi koju daje Bog koji oslobađa od ropstva grijeha za slobodu ʹdjece Božjeʹ, a ova tu svoju darovanu slobodu moraju potvrđivati u sebedarnoj ljubavi. U govoru o objektivnoj slobodi ili o spomenutoj oslobođenosti od grijeha već se nazire problematika tzv. unutarnje ili psihološke slobode, odnosno slobode volje koja je od središnjeg značenja za filozofsku antropologiju, a ima se zahvaliti upravo kršćanstvu.″

Godine 2017. nakladnička kuća Verbum iz Splita objavila je knjigu ″Živjeti slobodu snagom vjere″. Autorica je Jutta Burggraf, profesorica dogmatske teologije. O Božjemu planu za čovjeka napisala je:

″Protivno prevladavajućem mišljenju koje se već godinama širi, Bog nije neprijatelj slobode; upravo suprotno, on je njezin tvorac, njezin veliki prijatelj i zaštitnik. Naša sloboda njegov je dar. Da bismo to razjasnili moramo se vratiti do svojih izvora i promotriti što se zbilo ʹu početkuʹ, kada je ljudsko biće prvi put pozvano u život. / Prema prvoj knjizi Biblije – Knjizi Postanka – Bog je na vrhuncu čina stvaranja izgovorio veličanstvene riječi koje i dan-danas odzvanjaju: ʹNačinimo čovjeka na svoju sliku, sebi sličnaʹ (Post 1,26). Zašto je upotrijebio množinu? Prema jednoj židovskoj pripovijesti, Bog nije stvorio čovjeka da iskaže svoju veličinu. Zapravo – kaže dalje priča – Stvoritelj kao da već uzima u obzir to novo biće koje će tek stvoriti svojim rukama: ʹHajde, ti ja zajedno ćemo načiniti čovjeka. Ako mi ne pomogneš, ne mogu od tebe učiniti poštena čovjeka, osobu.ʹ Aluzija je to na slobodu čovjeka koji se izgrađuje vlastitim djelima, na to da je čovjek sâm tvorac vlastita života. Ako se otvorimo njegovoj pomoći, Bog nam udahnjuje svoga Duha kako bismo postali ono što jesmo i ono što svijet može očekivati od nas, a to je ujedno ono što dugujemo svijetu. Prema riječima Romana Guardinija, uspješan život započinje naizgled jednostavnim stavom: ʹda čovjek odluči živjeti kao čovjekʹ.″

Valja primijetiti da je zgodno posezanje Jutte Burggraf za židovskom pripovijesti koja množinu ″načinimo″ objašnjava mjestom i ulogom čovjeka kao sustvaratelja Božjega, ali ne smijemo smetnuti tumačenje crkvenih otaca koji u toj množini vidješe naznaku Presvetoga Trojstva.

Knjiga Jutte Burggraf ″Živjeti slobodu snagom vjere″ nudi odgovore na brojna pitanja, primjerice: Kako živjeti izazov slobode i moći otkriti Božji plan za svoj život? Kako živjeti unutarnju slobodu, vlastiti prostor intime i istodobno se otvoriti drugima? Kako se voditi vlastitom savješću te hoditi u istini i slobodi? Kako se riješiti vanjskih pritisaka, robovanja i izobličenja osobnosti? Kako dovesti u red svoj život i pravilno odjelotvoriti svoje talente? Kako stvarati prostore slobode i odgajati slobodne osobe?

Posrijedi je knjiga koja, kako čitamo na njezinu ovitku, ″upućuje neodoljiv poziv kršćanskoj duši da se otvori Božjoj milosti, da preuzme odgovornost za svoj život i oduševljeno se upusti u avanturu odnosa s Bogom″.

Slijedi nekoliko rečenica o autorici. Jutta Burggraf (1952.˗2010.) bila je profesorica dogmatske teologije na teološkome fakultetu u Navarri u Španjolskoj. Uz dogmatsku teologiju i duhovno bogoslovlje, bavila se istraživanjem života i duhovnosti sv. Terezije Avilske, k tome i brojnih tema s područja ekumenizma i feminizma. Osim znanstvenih i stručnih djela objavila je i nekoliko duhovnih knjiga za šire čitateljstvo. Jedna od njih je ″Živjeti slobodu snagom vjere″, koja je odlično prihvaćena te je u španjolskome izvorniku doživjela brojna izdanja. Marom nakladničke kuće Verbum imamo je priliku čitati i na hrvatskome jeziku.