Beta verzija

Cerca

VaticanNews
Sveti Antun Padovanski s djetetom Isusom u naručju Sveti Antun Padovanski s djetetom Isusom u naručju 

Vijesti iz života Crkve u Hrvatskoj

Mnoga čudesa koja je Bog po njemu činio bila su u korist siromašnih, žena i djece - istaknuo je hvarski biskup Petar Palić, govoreći o sv. Antunu Padovanskom na euharistijskom slavlju koje je predvodio na svečev blagdan

Vedran Šmitran - Zagreb

Njegovo obrazovanje i vanjština nisu pravi razlozi zašto toliki svijet hrli k njemu. No, postoji nešto što čini da ga osjećamo svojim. Mnoga čudesa koja je Bog po njemu činio bila su u korist siromašnih, žena i djece; marginalne kategorije ljudi privlačile su njegovu posebnu pozornost, a svi oni 'rubni' osjećali su ga Božjim čovjekom i sigurnim prijateljem u vrijeme nesreće – istaknuo je hvarski biskup Petar Palić, predvodeći jučer, na blagdan sv. Antuna Padovanskog, središnje euharistijsko slavlje u njegovu svetištu na zagrebačkom Svetom Duhu.

Kazavši kako na svečevu grobu posebnu pozornost hodočasnika privlači relikvija njegova jezika, čudesno sačuvana od propadanja, biskup je napomenuo da nas jezik često podsjeća na ono negativno, jer se toliko puta koristi u negativne svrhe. Ali, kakav bi bio svijet u kojem bismo svojim jezikom blagoslivljali jedni druge, govorili dobro o drugome? Ljudsko bi tijelo bilo konačno posvećeno onome zbog čega je i zamišljeno: da služi dobru – kazao je biskup Palić, podsjetivši kako je upravo Antunov jezik uvijek bio u službi dobra. Sveti Antun bio je čovjek Riječi i čovjek od riječi. Bio je zaljubljenik u Božju Riječ i znao je da Božja Riječ treba posredovanje, ljudske riječi, kojih ne bi trebalo biti puno i koje trebaju biti u skladu s Evanđeljem: vaš 'da' neka bude 'da', vaš 'ne' neka bude 'ne'. Tako i neraspadnuti Antunov jezik svjedoči o čovjeku s jasnim životnim stilom: zato on ostaje za sve nas netaknuta provokacija, koja traži od nas odgovor na pitanje o našem kršćanskom načinu života danas i našem zauzimanju za prava obespravljenih – poručio je propovjednik. Dodao je kako svetog Antuna osjećamo bliskim i svojim jer nam govori o Bogu koji se može nositi u ruci, koji je dostupan, te ga stoga i kršćanska ikonografija prikazuje s djetetom Isusom u naručju. To je ono što Bog želi dopustiti svakome od nas: da ga držimo u rukama. Evo radosne vijesti i čuda evanđelja – zaključio je hvarski biskup Petar Palić.

Ovaj zlatni jubilej pola je stoljeća življene sadašnjosti koju je nadahnuo Krist, njegova Radosna vijest i ljubav prema Crkvi – istaknuo je pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško na svečanome misnom slavlju koje je u utorak (12. lipnja) predslavio u zagrebačkoj prvostolnici, a kojim je proslavljena 50. obljetnica „Kršćanske sadašnjosti“.

Odlika je kršćanske kulture da polazi od susreta s Kristom te stoga ne može ostati pohranjena u zatvorenosti pojedinca, nego je uobličena u jezik Crkve, u govor ljubavi. Stoga se kršćanska kultura ne smije promatrati i živjeti kao dio raširene, ali čudne estetike 'kršćanske prošlosti'. Kršćanska kultura može biti samo kršćanska sadašnjost ili je uopće nema – istaknuo je u propovijedi biskup Šaško, dodavši kako ime 'Kršćanska sadašnjost' stoga ostaje pokazateljem uporišta u kršćanskome otajstvu, u poimanju čovjeka i svijeta.

U sklopu obilježavanja ovoga zlatnog jubileja, u dvorani „Vijenac“ Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta istoga je dana upriličen svečani program, naslovljen „Kršćanska sadašnjost – putovanje u pet slika“. Na početku programa, najstariji član KS-a fra Bono Zvonimir Šagi, OFMCap., u znak zahvale za sve one koji su se ugradili u 50 godina života i rada Kršćanske sadašnjosti, upalio je svijeću te pročitao tekst nadgrobnoga epitafa koji je izrekao Tomislav Janko Šagi Bunić uz ispraćaj Josipa Turčinovića: „Ta uporna hrvatska svijeća, s oba je gorjela kraja da razbistri mrakove naše blistom Kristova sjaja. Istrošio sav se vosak, al osta blistavi Duh. O, ljudi hrvatske zemlje, u larmi ne gubimo sluh“.

Čestitajući visoku obljetnicu, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić podsjetio je kako je Kršćanska sadašnjost zamišljena „kao centar, crkvena središnjica koja okuplja ljude da bi našu kršćansku sadašnjost prožela koncilskim duhom i u otvorenosti prema svijetu, u povezanosti s drugima, posebno s onim zemljama i pokretima koji su se događali u dijelovima svijeta demokratskih sloboda izvan obruča željezne komunističke zavjese te u dijalogu sa svima onako kako je to u svojoj programatskoj enciklici „Ecclesiam suam“ naglasio bl. papa Pavao VI.“ (iz Dekreta o osnivanju). Kardinal je također istaknuo da je KS kao ustanova povezana s tri velika imena Crkve u Hrvatskoj - Vjekoslavom Bajsićem, Tomislavom Šagi Bunićem i Josipom Turčinovićem. S njima su stvarali i mnogi drugi koji su se uključili u djelo koje je duboko opečatilo pokoncilsko razdoblje Crkve u hrvatskom narodu i hrvatskom društvu. Sve je to pomoglo provođenje koncilske obnove bez većih lomova i napetosti, posebno kad mislimo na liturgijsku i katehetsku obnovu. I u najtežim trenucima KS-a, njezino je vodstvo uvijek ostajalo povezano sa zagrebačkim nadbiskupom, a sluga Božji kardinal Franjo Kuharić posvjedočio je da je imao povjerenja u njih i da su to oni svojim djelovanjem i trpljenjem za Crkvu zaslužili. O 50. obljetnici Kršćanske sadašnjosti smijemo reći da je ona sa svojim utemeljiteljima stvorila nova žarišta koncilske obnove i pokrenula nove tokove kršćanske kulture koje trebamo neprestano produbljivati i prilagođavati potrebama naše, kršćanske sadašnjosti – poručio je zagrebački nadbiskup.

Donatorska večer za izgradnju Vjersko-kulturnog središta župe sv. Marka Evanđeliste na Plehanu u Bosanskoj Posavini okupila je 11. lipnja u hotelu Panorama u Zagrebu tristotinjak Plehančana i njihovih prijatelja, među kojima i brojne visoke državne dužnosnike iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Organizator događaja bio je župnik u Gornjim Močilima vlč. Ivan Tolj, a pokrovitelj hrvatski član predsjedništva BIH Dragan Čović.

Provincijal Bosne Srebrene fra Jozo Marinčić ustvrdio je da se izgradnjom ovoga projekta podižemo i dajemo novi duh i novu snagu Plehanu kao oazi duhovnosti i kulture toga kraja. Mnogi su franjevci iz toga kraja za vrijeme posljednjega rata izbjegli i prvi se 1998. vratili na Plehan i polako gradili. Samostan, nažalost, nije izgrađen te mnogi franjevci nisu doživjeli svoju starost na Plehanu. Pomozimo našem gvardijanu da započne gradnju samostana, da on bude kao Grad na gori koji svijetli, kao oaza mira i duhovnosti koja će jačati i davati snagu kako onima koji će tu živjeti tako i onima koji će dolaziti.

Svoju podršku projektu i franjevcima na Plehanu dao je i vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić. Ustvrdivši da je najteže čovjeku kada se osjeća osamljen i zaboravljen, donatorima je poručio: „Hvala vam za svaku ispruženu ruku za naš opstanak na našim prostorima. To je važno kako za nas tako i za vas u Hrvatskoj. Hvala vam na tome.“

Poslušajte audio zapis priloga
14 lipnja 2018, 18:36