Vijesti iz Katoličke crkve u Srbiji

Dario Marton - Subotica

Na blagdan Marije Pomoćnice kršćana, 24. svbinja u beogradskoj katedrali Blažene Djevice Marije obilježilo se više obljetnica i blagdana. Nadbiskup mons. Hočevar predvodio je misno slavlje zajedno sa katedralnim župnikom vlč. Leonidom Bevzom i nekoliko svećenika i redovnika iz Beograda. Kancelar Nadbiskupije mons. Aleksandar Kovačević je na početku uputio pozdrave i dobrodošlicu svima prisutnima, rekavši da Ekumenski moški zbor, koji je pod patronatom Beogradske nadbiskupije, proslavlja Mariju Pomoćnicu kršćana kao svoju zaštitnicu, a da se  Caritas Srbije – također danas među nama – upravo njoj najviše utječe. Kancelar je zatim čestitao nadbiskupu mons. Stanislavu Hočevaru, jer je na ovaj dan prije 18 godina bio zaređen za biskupa, i rekao da to nije slučajno baš na ovaj dan.

Beogradski nadbiskup je u svojoj propovijedi naglasio kako je danas prije svega obiteljski događaj. Osim, što je blagdan Marije Pomoćnice kršćana danas slavimo također slavenske apostole sv. Ćirila i Metoda i ovi blagdani govore nam o konkretnoj i opipljivoj povijesti. Kad kažemo Pomoćnica kršćana pomislimo na bezbroj konkretnih, čudesnih i povijesnih događaja, rekao je nadbiskup i istaknuo da je Gospa Beogradska – koja se slavi u listopadu – naslikana kao čudesna pomoćnica kršćana. Tako smo i mi danas pozvani da postanemo pomoćnici poput Blažene Djevice Marije, rekao je mons. Hočevar.

Nadbiskup je na euharistijskom slavlju pozdravio đakona, oca Nikolu iz Srpske Pravoslavne crkve koji je prije mise sudjelovao kod obreda rezanja slavskog kolača povodom slave EMZ (Ekumenski moški zbor). Istaknuo je da nas kršćane istočne i zapadne tradicije na poseban način povezuju sv. Ćiril i Metod. Lijepo je da danas za vrijeme mise pjevaju slavljenici EMZ i to istočne i zapadne napjeve, rekao je nadbiskup, te im uputio iskrene čestitke za njihovo zalaganje. Zatim je pozdravio djelatnike Caritasa, nadbiskupskog Ordinarijata i Medija centra. Posebna radost za nadbiskupa bila je prisutnost obitelji s djecom u misiji, naglasivši da smo mi svi zajedno Crkva.

Pogledavši na kip Majke Marije koji stoji sa lijeve strane prezbiterija i pored svetohraništa, nadbiskup je konstatirao da Marija gleda u nas i da ima majčinske ruke usmjerene prema nama. Ona je sretna, ne samo zbog toga što je blažena, nego što se može moliti za nas svome Sinu i Duhu Svetome, rekao je nadbiskup. Pred kraj mise, nadbiskup je sa svećenicima ispred kipa Majke Marije predvodio litanije pozvavši i djecu da im se približe.

Proslava blagdana Marije Pomoćnice kršćana u Zemunu 24. svibnja, i ove godine svečano je obilježen u Zemunu u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije. Veliki broj župljana i njihovih gostiju sudjelovalo je na svetoj misi  koja je veoma značajna za Zemunce,  jer je ovaj blagdan poznat i kao blagdan Zemunske Gospe. Približava se 300. obljetnica od kada je prvi put počeo da se pominje kao takav.

Svečanu svetu misu u prepunoj i preljepoj okićenoj crkvi predvodio je mladi svećenik iz Beočina i Srijemske Kamenice vlč. Zdravko Čabrajac, sa još nekoliko svećenika i velečasnim Jozom Dusparom, domaćinom. Ugođaju je svakako doprinio i zbor Svete Cecilije prigodnim Marijanskim pjesmama. U svojoj veoma sadržajnoj homiliji velečasni Čabrajac je kao osnovnu poruku istakao neophodnu osobinu svakog vjernika i čovjeka koji  teži ispunjenom životu, a to je sposobnost da ume da zastane kada nastupe loši dani i da, ne žaleći se, uvijek prepusti svoj život u ruke naše zagovornice Nebeske Majke, sjetivši se u tom trenutku ljudi koji prolaze kroz mnogo veća iskušenja. Nakon svete mise, župljani i njihovi gosti nastavili su druženje u crkvenom dvorištu uz zakusku i osvježenje kao i razgovor nakon koga su duhovno ispunjeni uz blagoslov Zemunske Gospe krenuli svojim domovima.

         Na šestu Vazmenu nedjelju do 15. svibnja vjernici župe Bačkog Monoštora molili su devetnicu Sv. Ivanu Nepomuku.

Na raskrižju ulica Ivana Gorana Kovačića i Dolske nalazi se kip Sv. Ivana Nepomuka sagrađen 1897. godine. Kip je ograđen gvozdenom ogradom da se ne ošteti.

Svetac je zaštitnik siromaha, suše, protiv poplave i za kišu. Kip Sv. Ivana gradio se u naseljima pokraj rijeka i mostova. Monoštor je okružen sa svih strana vodom i mostovima i često je bilo poplavljeno. Zato je tadašnji svećenik Nađ Bela uz pomoć vjernika župe i vjernika Nijemaca koji su i dali veći dio, sagradio kip sv. Ivana. U Monoštoru je tih godina živjelo 1500 Hrvata Šokaca, oko 800 Mađara, a za vrijeme carice Marije Terezije i Nijemci su naseljavali ove plodne krajeve. Punih 120 godina Monoštorci u vrijeme poplava i suša mole ispred kipa Sv. Ivana Nepomuka.

Na inicijativu župnika vlč. Gorana Vilova i đakona Stipana Periškića u nedjeljnom naviještaju pozvani su vjernici na molitvu.

Svaku večer u 19h, oko kipa Sv. Ivana skupilo se oko tridesetak vjernika uz krunicu, molitvu i pjesmu. Vapilo se Gospodinu po zagovoru sv. Ivana Nepomuka koji je uslišao molitve i kišu blagodarnu podario. Kiša je orosila polja i vinograde.