Vijesti iz Crkve u Hrvatskoj
Vedran Šmitran - Zagreb
Vijeće za nauk vjere Hrvatske biskupske konferencije, pod predsjedanjem sisačkog biskupa dr. sci. Vlade Košića, održalo je u utorak, 22. svibnja, svoju prvu sjednicu u novome sastavu. Na sjednici je za tajnicu Vijeća izabrana dr. sci. s. Valerija Kovač, a članovi su potom iznijeli prijedloge za plan rada u sljedećem petogodišnjem razdoblju. Istaknuta je potreba da se prate kretanja na području vjere i morala, posebno na našem crkvenom i društvenom području te je dogovoreno da članovi Vijeća za sljedeću sjednicu prirede nacrte za nekoliko trajno aktualnih tema: teološka slika čovjeka, početak i završetak ljudskog života, grijeh u svijesti suvremenog čovjeka, sakramentalnost braka, duhovni pokreti u životu mjesne Crkve te moralna odgovornost u politici, gospodarstvu i javnom životu. Također je predloženo da se započne s projektom objavljivanja mjerodavnih dokumenata Zbora za nauk vjere i Međunarodnoga teološkog povjerenstva, uz popratne komentare.
Proslava Dana Ličko-senjske županije – koji se obilježava 23. svibnja, na dan rođenja Ante Starčevića - započela je dan ranije svečanom Svetom Misom koju je u gospićkoj katedrali predvodio mjesni biskup Zdenko Križić. Tumačeći ulomak iz Evanđelja, u kojemu apostol Ivan dolazi izvijestiti Isusa kako netko u njegovo ime izgoni zle duhove, a nije jedan od učenika, te dodaje: 'Mi smo mu to branili jer ne ide s nama' – na što mu Isus odgovara da nije bitno što taj čovjek ne ide s njima, već da je bitno ono što čini, gospićko-senjski biskup je istaknuo kako je ova Isusova poruka važna na svim razinama, pa i na političkoj. Nije bitno je li netko iz moje stranke, ili možda ne pripada nijednoj stranci, važno je da je pošten i kvalitetan, važno je da je zauzet za opće dobro! Otac Domovine dr. Ante Starčević, čiji je rođendan Županija izabrala kao svoj dan, u borbi za bolju budućnost svoga hrvatskog naroda slijedio je baš to načelo: da svi rade zajedno za dobro naroda i da svatko daje najbolje od sebe. Ne moraju svi biti pravaši, odnosno njegovi nasljedovatelji, ali svi trebaju dati svoj najveći mogući doprinos da narodu bude bolje. To nas sve obvezuje: svakog pojedinca, sve stranke, a i mjesnu Crkvu – istaknuo je biskup Križić.
„Bio je čovjek zlatne ruke, oštrog oka i pogleda, proročkog stava i nastupa“ – kazao je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić, predvodeći u utorak (22. svibnja) euharistijsko slavlje u samostanskoj crkvi sv. Frane na Obali u Splitu prigodom pete obljetnice preminuća prof. dr. fra Špire Marasovića; Splićanina, franjevca konventualca, intelektualca i nadasve pastoralca. U ono teško vrijeme bio nam je dragi spisatelj, odličan govornik koji nas je poticao te mu kao biskup i profesor zahvaljujem na spremnosti za suradnju na djelu spasenja. Ponosan sam što smo ga imali i zato mu ovom Misom želim zahvaliti za veliko djelo koje je ostavio, i napisano i izgovoreno – dodao je u uvodu u misno slavlje nadbiskup Puljić, a prigodnu propovijed održao je katedralni župnik don Tomislav Ćubelić, istaknuvši kako je fra Špiro bio čovjek i svećenik prepoznatljiv za života, a s ove distance još prepoznatljiviji i čini se još potrebniji Crkvi i narodu.
Špiro Marasović rođen je 1944. godine u Splitu, u kojem započinje školovanje, a nastavlja ga u Zagrebu i u Würzburgu, gdje diplomira teologiju, a magistrira i doktorira na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Bio je redoviti profesor i pročelnik katedre moralnog bogoslovlja na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu; aktivan član Komisije HBK „Iustitia et pax“; objavljuje velik broj popularnih i znanstvenih radova te nekoliko knjiga. Vrlo popularne kolumne o životu Crkve, koje je fra Špiro pisao za reviju „Veritas“, objavljene su 1988. u knjizi „Uzvodno. Ulomci katoličkog dozivanja“, a od ostalih radova valja izdvojiti knjigu „Društvo i Bog“, u kojoj se nalaze izabrane teme socijalnog nauka Crkve (Split, 2006.). Uz razne službe u svojoj redovničkoj zajednici, fra Špiro je često vodio duhovne obnove, predavao na raznim tribinama i nadasve bio poznat kao propovjednik.
Novi broj „Glasa Koncila“, s nadnevkom od 27. svibnja, na naslovnici donosi fotografiju s nedavnoga „Hoda za život“ koji je 19. svibnja održan u Zagrebu, ali i u Splitu te, ove godine prvi put – u Rijeci.
„Ponovo građani drugoga reda?!“ – naslov je redovitoga komentara u kojemu se glavni urednik osvrće na činjenicu da neki gradonačelnici u Hrvatskoj nisu dopustili inicijativama „Narod odlučuje“ i „Istina o Istanbulskoj“ prikupljanje potpisa na javnim prostorima. Osvrće se i na medijsko postupanje kako s prikupljanjem potpisa tako i s nedavno održanim „Hodom za život“ u tri hrvatska grada. „Da je kojim slučajem, a hvala Bogu što nije, takvo nepoštivanje ustavnih i zakonskih prava doživjela građanska inicijativa lijevo orijentiranih građana i da su ti građani naišli na takve zapreke, ne bi li se prosvjedi, povici i zgražanja dizali do neba? Ne bi li to odmah znala čitava europska i svjetska javnost? Nije li očito da se i u današnjoj Hrvatskoj tolerira postojanje građana prvoga i drugoga reda?“ –pita se u komentaru glavni urednik Ivan Miklenić.
