Beta verzija

Cerca

Vatican News
Istanbulska konvencija mogla bi biti pogubna za obitelji, za demografsku obnovu naroda i za odgoj novih naraštaja Istanbulska konvencija mogla bi biti pogubna za obitelji, za demografsku obnovu naroda i za odgoj novih naraštaja 

Vijesti iz života Crkve u Hrvatskoj

Na zagrebačkom Ksaveru danas je završilo 56. plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije. U utorak, prvoga dana zasjedanja, okupljeni hrvatski biskupi objavili su izjavu o ratifikaciji „Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji“

Vedran Šmitran - Zagreb

Na zagrebačkom Ksaveru danas je završilo 56. plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije. U utorak (10. travnja), prvoga dana zasjedanja, okupljeni hrvatski biskupi objavili su izjavu o ratifikaciji „Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji“. Izjavu, koju je objavio Tiskovni ured HBK, prenosimo u cijelosti:

Kao dionici života hrvatskoga društva, sa svojom posebnom crkvenom odgovornošću, ali i s odgovornošću hrvatskih građana u nastojanju oko dobra svoje domovine, obraćamo se javnosti, a naročito odgovornima za donošenje političkih odluka koje za sobom neizbježno povlače ozbiljne posljedice za život naroda i za budućnost hrvatske države.

U službi predstojnika zajednica vjernika suočeni smo s pitanjima, potrebama i brigama ljudi koji nam se obraćaju u zabrinutosti za vrjednote na kojima počiva identitet velike većine hrvatskih građana. Sa svom ozbiljnošću uzimamo u obzir očitovanje i osjećaj vjernika (sensus fidelium), ali i drugih ljudi kojima je stalo do očuvanja temeljnih odrednica judeokršćanske antropologije, utemeljene na ljudskoj naravi.

Ponavljajući već više puta istaknutu, kako u zajedničkim tako i u pojedinačnim istupima, svoju predanost u zaštiti svih ljudi od nasilja, upozoravamo da Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, osim onoga što se pozitivno ističe u njenom naslovu, svojim sadržajem otvara puno nedoumica i nejasnoća.

Protivimo se ratifikaciji Konvencije i smatramo da Republika Hrvatska svojim zakonskim okvirom i provedbom može sama – i učinkovitije od mjera i načina predviđenih Konvencijom – urediti pitanja suzbijanja nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

Dužni smo izravno i jasno napomenuti ponajprije svim članovima Katoličke Crkve, bez obzira kojoj političkoj stranci ili opciji pripadali, koji trebaju dati svoj glas ZA ili PROTIV ratifikacije Konvencije da u njoj postoje ideološki elementi sukladni 'rodnoj teoriji' odražavajući rodnu ideologiju na temelju koje se gradi takozvana 'gender kultura', strana kršćanskim i općeljudskim vrjednotama te protivna nauku Crkve.

Dati svoj glas ZA ratifikaciju Konvencije značilo bi, između ostaloga, otvoriti vrata nečemu što je u suprotnosti s ljudskom stvorenošću, s naravnim zakonom i s temeljnim vrijednostima kršćanske vjere i kulture, a što smatramo pogubnim za obitelji, za demografsku obnovu naroda i za odgoj novih naraštaja. Stoga, pozivamo da se narodni zastupnici u Hrvatskom saboru izjasne protiv ratifikacije Konvencije.

Isto tako, suočeni s naznakama pritisaka na savjesti pojedinaca, pozivamo na osiguravanje slobode savjesti, izricanja vlastitih uvjerenja i stavova, jer bi nijekanje slobode bilo pokazatelj skliznuća u totalitarni mentalitet.

Budući da nam je stalo do zajedništva, do mira i promicanja dostojanstva svakoga čovjeka, zabrinuti smo zbog razdora, unošenja nemira i sukoba u hrvatsko društvo. Kao vjernici se trebamo čuvati svakoga pokušaja političke manipulacije Crkvom, ne odobravajući nikakvo očitovanje prijetnja i uvrjeda usmjerenih prema onima koji zastupaju svoja stajališta.

Molimo za dar snage, poniznosti i mudrosti koja osjeća i poštuje bilo naroda, ne gledajući tko iz sadašnjih prijepora može izaći kao 'pobjednik' ili 'poraženi', kako bi se snaga dobra usmjerila prema boljitku hrvatske domovine spominjući se nesebičnosti i žrtava podnesenih za slobodu i neovisnost.

Pouzdajući se u Božju blizinu, zagovor Blažene Djevice Marije i svetoga Josipa, te pomoć svetih i blaženih, a naročito blaženoga Alojzija Stepinca, za sve molimo mir i blagoslov.

U ponedjeljak, 9. travnja, u Gospiću je svečano proslavljen patron gospićke katedrale – Navještenje Blažene Djevice Marije. Svečano misno slavlje u zajedništvu s biskupima Riječke metropolije i susjednih biskupija predvodio je riječki nadbiskup metropolit Ivan Devčić koji je u propovijedi istaknuo da su Marija i Elizabeta slika Crkve koja radosno prima radosnu vijest i dijeli ju s drugima. Ako to i mi ne učinimo, to je pokazatelj egoizma i nezahvalnosti. Imajmo hrabrosti za prenošenje radosne vijesti – pozvao je nadbiskup Devčić, koji je ovom prigodom ujedno izvijestio okupljene vjernike da je dopodne istoga dana održana sjednica biskupa Riječke metropolije, koja se već tradicionalno održava u Gospiću na svetkovinu Navještenja, što je pokazatelj lijepog zajedništva naše Crkve i Domovine.

Preč. Matija Pavlaković, rektor Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu, predvodio je jučer (11. travnja) svečano misno slavlje i blagoslov novoizgrađenih bakrenih vrata Nacionalnog svetišta svetog Josipa u Karlovcu, monumentalno djelo koje je osmislio rektor svetišta mons. Antun Sente, ml., a izradio karlovački slikar i kipar Željko Mareković, u trajni spomen na „Godinu svetog Josipa“. Privlačnost i grandioznost pročelja svjedoče ljepotu Kristove ljubavi i ljepotu spasenja – istaknuo je preč. Pavlaković, dodavši da su ova vrata dragocjen dio svetoga zdanja, ikona Krista i njegovih raširenih ruku koje okupljaju ljude; ona su mjesto spomena onoga „prvog prijelaza“ – krštenja – te trajni podsjetnik da život nije samo 'prolazan'. Novoizgrađena vrata sastoje se od tri dijela: Nacionalnih i Dubovačkih ('Karlovačkih') vrata te dodatnih ukrasa. Posljednjem dijelu pripadaju i tri natpisa; natpis na glagoljici – „Sveti Josipe, zaštitniče Hrvatske, moli za nas“ – zatim natpis hrvatskih sabornika iz 1687. godine kojim izabiru svetog Josipa za zaštitnika hrvatskog kraljevstva te dio proglasa biskupa hrvatskoga govornog područja iz 1987. godine kojim karlovačku crkvu Sv. Josipa uzdižu na čast nacionalnog svetišta.

Vijesti iz života Crkve u Hrvatskoj - pripremio Vedran Šmitran
12 travnja 2018, 19:14