Poslanje Riječke Majke u duhu nove Papine pobudnice
Helena Anušić i s. Dobroslava Mlakić - Rijeka
Nedavno je u Vatikanu predstavljena nova apostolska pobudnica pape Franje „Gaudete et exsultate – Radujte se i kličite“, o pozivu na svetost u suvremenom svijetu.
Papa Franjo objašnjava da se svecem postaje živeći u skladu s Blaženstvima, to jest idući uzvišenim putom, protiv struje svijeta. Prema koncilskom učenju svi smo pozvani na svetost i Crkva je oduvijek učila da je riječ o općem pozivu koji svatko može ostvariti, kao što to svjedoče brojni sveci „iz susjedstva“. Živjeti i koračati putem svetosti znači biti povezan sa životom milosrđa, ključem neba, kaže papa. A na koji način je tu svetost ostvarila Riječka Majka, reći će nam postulatorica kauze s. Dobroslava Mlakić.
Može se reći da je i službenica Božja Majka Marija Krucifiksa Kozulić shvatila svoj kršćanski poziv na svetost tako što je njezin životni program i cilj prema kojemu je ona rasla služeći bijednima bio da u životu konkretno posvjedoči ili ostvari evanđeoska Blaženstva i to prvotno kao aktivna laikinja, a kad je prigrlila redovnički život i kao redovnica te utemeljiteljica Družbe. Zapravo njezino se apostolsko poslanje prije svega ogledava u životnom programu koji je otvoren prema drugima, siromašnima, rubnima, malenima i slabima jer ju je duboko dirala ljudska patnja. A i papa Franjo govori u Pobudnici da je svetac upravo onaj koji zna biti dirnut i pokrenuti se kako bi pomagao nevoljnima i zaliječio jade. To je u svoje vrijeme činila i Marija Kozulić. Majka Marija Krucifiksa zapravo se u velikoj težnji i čežnji za svetošću u duhu Blaženstva opredijelila živjeti siromašno i služiti siromašnima i tako je postala glas dobrote, ljubavi i milosrđa nebeskog Oca. Naime, njezino poslanje usko je vezano uz ljubav prema onima koji su bili gladni i žedni pravednosti jer u siromasima prepoznaje lice raspetog i siromašnog Krista koji se poistovjetio s potrebnima svake vrste: "Jer ogladnjeh i dadoste mi jesti; ožednjeh i napojiste me“ (Mt 25, 35).
Papa Franjo govoreći o svetosti i što bi svetost bila, iznad svih teorija, ističe Blaženstva. Majka Marija Krucifiksa se već samim time, što se stavila na stranu siromašnih, slabih, nemoćnih i napuštenih da im osigura život dostojan čovjeka, opredijelila se za pravednost pred Bogom i pred ljudima. Jer sastavni dio pravednosti je činiti dobro i izbjegavati zlo. Odnosno u Katekizmu Katoličke Crkve br. 1836, čitamo da je pravda dati po Božjoj ljubavi čovjeku što mu pripada i ljubiti Boga, koji nas je prvi ljubio (usp. 1 Iv 4, 10-14).
U borbi za pravdu i pravednost Riječka Majka proročki se borila i trpjela, a nagradu je očekivala jedino od Svevišnjega, kako se izražava i njezin duhovnik fra Kajetano, a o čemu svjedoče kronike. S. Dobroslava, što još na ovu temu možemo pronaći u kronikama?
Majka Krucifiksa imala je istančan osjećaj za pravednost. U borbi za malene i nemoćne zauzimala se kod crkvenih i svjetovnih vlasti. Kad se njezin Zavod prenapučio siromašnom djecom i vidjevši da im neće moći svima sve priskrbiti, obraća se i imućnicima ovoga svijeta ne bi li pokrenula i njihova srca prema potrebnima. U svom apostolatu bila je vođena pravednošću, poletom, hrabrošću i snagom jer je sve radila na slavu Božju, snažno se zalažući za duhovno i materijalno dobro bližnjega što je ispunjalo njezinu dušu u čeznuću da živi u zajedništvu s Bogom ovdje na zemlji i da će to postići i nasititi se pravednošću u vječnosti. Također je molila za sve one koji su bili gladni pravednosti jer su bili obespravljeni i gurnuti na rub društva bez najosnovnijih potreba za život. Molila je trajno za svoje siromahe, a osobito za djecu i mladež, koji su u svojoj nejakosti trpjeli zbog oskudice osnovnih potreba za život zbog društvene nepravde.
No, napokon zauzimanje za pravednost Majku Mariju Krucifiksu dovelo je i do vlastitog progonstva koje je ona prihvatila kao izraz Božje volje, jer njezina pravednost nije bila tek vlastiti osjećaj, nego vršenju volje Božje. „ Blago progonjenima zbog pravednosti: njihovo je Kraljevstvo nebesko“ (Mt 5, 10)! I kao žena velikog srca prema potrebnima, zauzetost za pravednost, prema Isusovim riječima, osjećala je snažno kao i najosnovniju potrebu za hranom i pićem. I konačno krepost pravednosti koju je Riječka majka živjela prema Bogu i ljudima, sastojala se u njezinoj revnosti i vjernosti u opsluživanju Božjih zapovjedi, ali i u obdržavanju dragovoljno preuzetih obveza (zavjeta) u redovničkom staležu, po kojima je vjerno nasljedovala Krista siromašnog, poslušnog i čistog.
